Novi veleposlanik u Hrvatskoj dr. Bernd Fischer kaže da je u Hrvatskoj rastao broj noćenja usprkos manjem broju turista iz Njemačke, što pokazuje fleksibilnost hrvatskih operatera. Dobri odnosi Njemačke i Hrvatske, posebice u gospodarskom smislu, otporni su, čini se, i na globalnu finansijsku krizu, što dokažuje otprilike četiri milijarde eura planiranih ulaganja njemačkih tvrtki u Hrvatskoj. Područja na kojima će se najviše ostvariti ta ulaganja jesu opskrba energijom (elektrane i LNG terminal), turizam, zračne luke i tehnologije na području zaštite okoliša. Uz to čini se da je interes njemačkih tvrtki još velik usprkos nizu problema na koje se pozivaju i njihovi kolege iz drugih stranih gospodarskih predstavnih u Hrvatskoj i iako se raspoloženje promijenilo nagore, tako da je ove godine 11 posto manje anketiranih tvrtki izjavilo da očekuje zadovoljavajuće ili bolje poslovanje u 2009.
-
Spominje se iznos od oko četiri milijarde eura njemačkih investicija koje čekaju realizaciju u Hrvatskoj. Na što se odnose ta ulaganja i tko su ulagači? – Prije svega, riječ je o brojci koju je izračunala ovdašnja Njemačko-hrvatska industrijska i trgovinska komora nakon ankete koju je provela među svojim članstvom. Taj je iznos poslije, kad je bivši premijer posjetio kancelarku Merkel u travnju, predstavljen i hrvatskoj Vladi. Područja na koja se ta ulaganja uglavnom odnose jesu energetika i infrastruktura. Ima, jasno, i drugih industrija poput turizma i poljoprivrede, ali sva kako energija i infrastruktura.
-
Kako biste opisali trenutačne odnose Njemačke i Hrvatske s obzirom na dugo prijateljstvo? U posljednje vrijeme stječe se dojam da je, imajući na umu spor sa Slovenijom, Njemačka distancirana prema cijeloj situaciji? – Nipošto. Njemačka je sasvim sigurno zemlja koja želi Hrvatsku u Europskoj uniji što prije. Zato tvrdimo da ništa ne bi trebalo ometati taj proces, pa smo i svojim prijateljima u Sloveniji rekli da bilateralna pitanja ne bi smjela opterećivati ulazak Hrvatske u Uniju. Ipak, Njemačka, po prirodi EU, ne može preuzeti posebnu ulogu. Ona pripada Komisiji i zemlji predsjedateljici, u ovom slučaju Švedskoj.
-
Ali tu je i pitanje Lisabonskog ugovora, na kojem Njemačka inzistira i prema kojem nema širenja prije njegova prihvaćanja. – Ne bih to nazvao njemačkim stajalištem. Dijeje ga mnoge zemlje članice… Mnoge. Taj ugovor nužan je preduvjet za napredak, i mi smo vrlo sretni što se u tom smislu događa jasan napredak. Primjerice, Češka ga je prihvatila, a i anekte u Irskoj veoma ohrabruju. Vi znate i da je uz jaku potporu njemačke Vlade postignut kompromis koji je omogućio irskoj Vladi da predstavi ugovor svom narodu. I vaša diplomacija vrlo dobro pokazala koliko je taj dokument važan za vašu zemlju. Preostalo je još samo nekoliko potpisa, uključujući onaj našeg predsjednika, tako da smo uvjereni kako će se taj proces završiti do kraja godine.
-
Iz vaše perspektive, koji su glavni problemi za njemačke investitore u Hrvatskoj? Obično se spominju spora administracija, lobiranje i manjak transparentnosti… – Veleposlanik uvijek ima, prije svega, obvezu ne miješati se u unutarnja politička pitanja zemlje domaćina. Međutim, kad nam se obrate njemačke tvrtke u stvarima u kojima možemo biti od pomoći, iskoristimo tu priliku da razgovaramo s Vladom. U većini slučajeva riječ je o uobičajenim nesporazumima.
-
Neki recentni primjeri tih nesporazuma? – Nikakvi o kojima bih javno govorio, ali mogu vam reći da njemačke kompanije, općenito govoreci, vole poslovati ovdje, što ilustrira i iznos od četiri milijarde eura kojim smo počeli razgovor. Osjeća se veliko poštovanje za vašu zemlju, ali postoji i uvjerenje u vrlo dobru srednjoročnu i dugoročnu perspektivu za Hrvatsku koja djelomice proizlazi i iz, nadamo se skorog, članstva u EU i realiziranog članstva u NATO savezu. Zagreb je sada jednako siguran kao i Stuttgart ili München. Doslovno rečeno, svaka je tvornica pod NATO-ovom zaštitom, što je dodatni izvor vrijednosti za svakog investitora, iako je i ukupna sigurnosna situacija Hrvatske i njezinih susjeda postala mnogo stabilnija.
-
Jeste li vi kao zemlja zadovoljni s dosad provedenim reformama i napretkom postignutim u Hrvatskoj? Vidite li stvari kojima bi trebalo posvetiti još pozornosti? – Sve je to dio pregovora u 33 poglavlja s EU. Napredak je velik. Sabor je jedan od najvrjednijih parlamenta s obzirom na količinu već donesenih zakona, a još ih dolazi. Dakle, vaša je zemlja usred velikog razvoja, koji je dobar za investitore i, da citiram vašeg bivšeg premijera, dobar za vašu zemlju. Ono što Bruxelles traži dobro je za zemlju i za europsku budućnost. Valja imati na umu konkurenciju u učinkovitosti administracije među zemljama koje žele privući investicije…
