Čitatelji Lidera najprije bi smanjivali administraciju i gasili općine

Da, internetu je sve moguće, reći ću svaki entuzijast globalne kompjutorske mreže. Goleme mogućnosti primanja i razmjene informacija prebacile su velik dio društvenih događanja iz fizičkog svijeta u virtualni. U vremenskim okvirima razvoja interneta nije trebalo dugo čekati da se i razmjena dobira realizira u online obliku. Razvoj sigurne naplate kreditnim karticama i brze poštanske dostave rezultirao je odlukom mnogih kupaca da se upuste u istraživanje dalekih, imaginarnih trgovina.

Pioniri e-šopinga smatrali su se čudacima zbog nedostatka skeptičnosti spram sumnjivih i apstraktnih transakcija, no danas su ti isti ljudi cijenjeni zbog velike uštede i često ih se pita za savjet.

Jedna od najvećih prednosti šopinga na internetu jest mogućnost kvalitetne usporedbi cijena različitih trgovina. Iz jednog mjesta kupac može pregledati bezbroj web trgovina i odlučiti se za najpovoljniji ishod. U skladu s time kupcu nezadovoljnom izborom prodavaonice u njegovu gradu ili mjestu otvara se moćna alternativa u obliku ukupne svjetske ponude usluga i proizvoda, i to sve nadohvat mišu.

Međutim, kako to konkretno funkcionira najbolje je konzultirati se sa svojevrsnim stručnjacima, e-šopingholičarima s iskustvom. Marija Špika Petani simpatična je ekonomistica i majka desetomjesečnog Zadranina Lovre. U svojim osvrtima jedne e-šopingholičarke ispričala je da joj je internetsku kupnju preporučila prijateljica. Marija je tada bila trudna i često je u gradskim izlozima tražila dječju robu. Srela je prijateljicu čiji se sinčić ponosno šetao u sjajnim tenisicama kakve se u Hrvatskoj još nije moglo kupiti. Tako je doznala za zanimljivu alternativu i hrabro ju je odlučila iskušati.

• Surfanjem sam došla do eBaya, gdje sam našla golemu ponudu dječje robe kao i tenisice za Lovru koje su me zanimale. Našla sam ih po vrlo povoljnoj cijeni koja je uključivala i poštarinu do Hrvatske, pa sam ih odlučila naručiti. Došle su za dva tjedna na kućnu adresu – objašnjava Špika Petani.

Nakon toga, uspoređujući cijene iste obuće na internetu i u prodavaonicama u kojima inače kupuje, na eBayu naručila je nešto za sebe i supruge, a i nekoliko je bliskih prijatelja slijedilo njezin primjer.

Špika Petani svoje transakcije obavlja putem PayPala. Taj internetski servis omogućuje web kupnju bez otkrivanja broja kreditne kartice nepoznatim internetskim trgovinama.

Jednostavno rečeno, PayPal i slični transakcijski servisi poput Moneybookersa služe kao posrednici između vaše kreditne kartice i web trgovine u kojoj kupujete te omogućavaju sigurnu i brzu kupnju.

Iznos poštarine dogovoren je unaprijed, ali nemoguće ga je napamet odrediti zato što ovisi o veličini i težini konkretnog proizvoda, a i o putovanju koji treba prijeći da bi stigao do kućnih vrata.

• Jedanput sam imala loše iskustvo: naručena pošiljka nije mi stigla ni nakon mjesec dana čekanja. Međutim, kad sam se požalila, novac mi je vraćen u vrlo kratkom roku. Kupujem samo na eBayu jer sam potpuno sigurna da će poštovati sve dogovore u korist kupca i prodavača. No znam da postoje i mnoge druge stranice poput Amazona i Buy.coma koje jednako kvalitetno funkcioniraju – veli Špika Petani.

Kaže i da uvijek postoji rizik da naručena odjeća sasvim ne pristaje svom novom vlasniku. Za te situacije postoje uhodani protokoli i uvijek je moguće povrat kupljenog proizvoda. Nažalost, kupac snosi troškove poštarine.

Lider još tjedan dana prikuplja prijedloge svojih čitatelja. Nakon toga svi oni bit će uobičeni u službenu formu te poslani na uzavreli Markov trg. S obzirom na to da od tamo već dolaze najave novoga, jesenskog rebalansa, vremena će za poslušati glas ljudi koji taj isti proračun i pune biti i više nego dovoljno. Hoće li biti i volje?

‘Pčela radilica’ prva je otvorila širu raspravu o kriznom porezu i povećanju PDV-a. Te mjere smatra prihvatljivima, ali pod sljedećim uvjetima: – Da ta mjera bude kratkoročna odnosno ograničena na točno određeno razdoblje, da se odmah u Hrvatskoj krene u akciju drastičnog smanjenja broja korisnika proračuna te da se drastičnim rezovima smanji nepotrebna potrošnja na raskoš političkih elita – smatra te objašnjava svoj stav: – Ako se taj porez uvede samo da se pokrpu proračunski manjkovi, a država nastavi ogromnu potrošnju, onda Hrvatsku čeka potpuna propast. Ne može ovo društvo više hraniti desetine, a možda i stotine tisuća onih koji su se uvučli u državnu upravu. Zato je poruka sindikatima da mi koji radimo u gospodarstvu nećemo više mirno gledati kako se pod krinkom radničkih prava zapravo žele steći prava za neradnike.

Naš čitatelj ‘Cavorbo’ zaoštrio je raspravu o političkoj odgovornosti Vlade, za što tvrdi da je jedini put prema početku oporavka države.

Pritisak na banke Pozivanje na prijevremene izbore nije se svidjelo čitateljici ‘Kiki’, koja smatra da nam oni neće donijeti ništa boljega, a u vjetar bi bilo bačeno novih 200 milijuna kuna. Neki kao ‘MH’ pozivali su i na formiranje vlade nacionalnog jedinstva…

No, s obzirom na to da smo obećali kako ćemo ove stranice otvoriti za prikupljanje konstruktivnih prijedloga, poslušali smo što kaže ‘Vogue’. – Nije sve u rezanju prihoda, već treba smisliti način kako oživjeti privredu i gospodarstvo, a to se sigurno neće postići tako da se ljudima smanjuje kupovna moć i tjera ih se na ulicu zbog propasti poduzeća ili trgovina. Pa u najvećoj krizi treba stvarati, a ne uništavati postojeće – kaže ‘Vogue’.

‘Ante’ je otišao korak dalje te je ponudio svoju kriznu strategiju: – Treba smanjiti državni aparat za 30 tisuća radnih mjesta. Vidimo da državni aparat troši 3,6 milijuna kuna na godinu više nego što treba. Taj iznos treba usmjeriti na potpunu informatizaciju javne uprave.

Navedeni čitatelj postavio je i pitanje subvencija za državne tvrtke poput HŽ-a, ali i poticaja za poljoprivredu. ‘Željana’ smatra da poticaje treba osigurati samo za veće proizvođače, na što joj neki odgovaraju da to ipak nije mudro jer bi tako u boljoj poziciji opet bili najveći i najbogatiji. Ta čitateljica predložila je i pritisak na banke kako bi smanjile kamate na kredite jer bi se tako ostavio prostor za povećanje potrošnje. Što se tiče školstva, ‘Željana’ bi uvela stalni nastavni program pa bi djeca mogla učiti iz knjiga koje su već korištene u prijašnjim generacijama.

‘Varaždinac’ predlaže uvođenje poreza na dohodak od transakcija u poslu s nekretninama, ali i dionicama. Jelena smatra da je povećanje stope PDV-a u redu, pa čak i ‘harač’ od tri posto, ali traži i uvođenje poreza na luksuz.

Osoba koja se predstavila kao ‘Bambam’ također nema ništa protiv kreditiranja Vlade, ali pritom nudi i originalan način kako to izvesti, a da se ljudi bolje osjećaju: – Neka to ne bude harač nego pozajmica. Treba ljudima ponuditi obveznice za taj ‘krizni porez’ – predlaže.

Budući da je rasprava u vezi s pitanjem smanjivanja administracije u jednom trenu postala prilično žustra, iz nje je proizašlo i najviše prijedloga: – U roku od 60 dana napraviti preustroj lokalne uprave i samouprave, odnosno ukinuti oko 50 općina koje se samostalno ne mogu financirati – predložio je ‘Danimir’.

Čitateljica ‘Maja’ ‘dragoj premijerki’ na tom tragu predlaže da, želi li spasiti državu, ‘rashode reže do kraja’. ‘Alex’, pak, odlazi korak dalje pa predlaže da osim niza općina treba ukinuti i županije. – Premijerka se mora riješiti i nekih ministara koji čine nered – kaže.

Zoran traži da se provjeri i gdje su saborski zastupnici kad nisu u Saboru, a jedan čitatelj čak predlaže smanjenje njihova broja, dakle i financijskog tereta za 50 posto. Tako bi država pokazala kojim smjerom treba ići reforma. Osim toga trebala bi preuzeti obvezu plaćanja svih svojih obveza u roku od 30 dana – predlaže recept za podizanje financijske discipline.

Po pitanju lošeg stanja u brodogradilištima ‘Ivan’ predlaže da se njihov razvojni smjer potpuno promijeni: – Zašto se naša brodogradnja ne okrene gradnji jahti, jedrilica, glisera… to tržište stalno raste i na njemu su velike marže?

Zazivanje golog razuma Još jedno ‘zašto ne’ ‘Ivan’ postavlja u kontekstu okretanju alternativnim izvorima energije. S njim se donekle ne slaže čitatelj koji postavlja pitanje o iznosu od 1,1 milijardi kuna koliko je u proračunu namijenjeno Fondu za zaštitu okoliša. On tako predlaže da se taj novac uštedi jer nije vrijeme za potpore u tom sektoru koji mnogima donosi odlične zarade, ali ne i državi.

Za kraj neki predlagači antirecesijskih mjera i krojači našeg prijedloga za rebalans proračuna zazivaju goli razum. Dio njih pita se čemu izdvajanje u proračunu za nešto što se zove ‘Agencija za opremu pod tlakom’. Drugi zazivaju MMF, ali i Vladu da uštedi tako što će bivšem premijeru Sanaderu odrezati dio nezasluženih primanja koja se odnose na upitan minuli rad. Da jednake poruke ne bi u skoroj budućnosti su stigle i aktualnu premijerku, gospodi Kosor zaista ne bi bilo loše poslušati ovaj glas naroda.