Modni dućani

Iako domaći lanci još drže vodeće pozicije u prodaji odjeće, stranci koji su na hrvatsko tržište ušli kroz velike šoping-centre agresivno im se približavaju. Naime, prve tri pozicije u maloprodaji odjeće prema ostvarenim prihodima drže Lantea, Magma i Varteks.

S mrežom od 160 prodajnih mjesta (od čega se u 136 prodaje odjeća) koja se protežu na oko 30 tisuća kvadrata i ostvaruju prihod od 540 milijuna kuna (80 posto se odnosi na odjeću) Lantea Grupa najveći je maloprodajni lanac tekstilnim proizvodima u zemlji. Tu titulu uspjela je zadržati unatoč činjenici da nije otvarala nova prodajna mjesta u trgovačkim centrima kao što su to činili njeni konkurenti, već se koncentrirala isključivo na lokacije u užem središtu gradova. No, iako je zadržala lidersku poziciju, nije uspjela ostvarivati visoke stope rasta poput svojih rivala (prihodi od prodaje Lantee u razdoblju od 2004. do 2008. godine narasli su s 317 na 540 milijuna kuna, ali dio tog rasta rezultat je pripajanja Tekstilprometovih trgovina).

Upravo zato, prije dvije godine Uprava Lantea, na čelu koje je danas Leo Mršić, odlučila je modernizirati kompaniju. Uvođenje programa vjernosti kupaca, rebranding, dovođenje skupocjenih brendova poput Gorgija Armanija i Dolce&Gabbane, preuzimanje Lauris mode tek su neki od poteza kojima se nastoji učvrstiti položaj Lantea Grupe na tržištu.

Slično kao i Lantea, i Varteks, čiju maloprodaju vodi Zdravko Lihtar, nije uspio osigurati važnije pozicije u trgovačkim centrima te je prošle godine proveo rebranding i uložio znatna sredstva u modernizaciju tvrtke. No, ta ulaganja još nisu pokazala pozitivne pomake u financijskoj bilanci Varteka. Štoviše, tvrtka već neko vrijeme stagnira. U razdoblju od 2004. do 2008. godine prihodi su smanjeni s 467 na 460 milijuna kuna. Dođuše, maloprodajni segment u ukupnim prihodima raste, a tvrtka iz proizvodne sve više pre-rasta u trgovačku kompaniju. Iz Varteka nisu željeli navesti koliki je udjel maloprodaje u prihodima, ali iz financijskih izvješća i prospekata varaždinske tvrtke može se ispitati da je prije četiri godine maloprodaja donosila oko 150 milijuna kuna prihoda (oko trećine), dok se danas na taj segment odnosi gotovo polovina prihoda, točnije oko 226 milijuna kuna. Taj rast uglavnom je rezultat prodaje stranih brendova koje je Varteks uveo u svoju ponudu. Na žalost, ni to tvrtki nije uspjelo popraviti profitne marže, pa zbog troškovne neefikasnosti nije rijetko da poslovno obračunsko razdoblje završava s gubitkom. Baš kao i Lantea. Iz svega navedenog, čini se da su u te dvije domaće kompanije kasno krenuli s restrukturiranjem i tranzicijom u moderne maloprodajne lance odjećom, čime su otvorile prostor novim i agresivnijim igračima poput Magme.

Za razliku od Lantea i Varteka, Magma, koja je u vlasništvu Goranka Fižulića, fokusirala se uglavnom na otvaranje trgovina u šoping-centrima, a rezultat toga je da s 50 trgovina (od toga 36 u Hrvatskoj) ostvaruje oko 274 milijuna kuna prihoda. Također, u njenom su fokusu, uz franšize stranih brendova iz srednje cjenovne kategorije, i vlastite robe marke za koje maržu i cijenu ne određuje dobavljač nego sama Magma, što u konačnici znači da na tome može ostvariti bolju zaradu. Vlastite robe marke pokazale su se odličnima i u vrijeme ekonomske krize budući da se zbog pada kupovne moći kupci okreću prema takvim, cjenovno prihvatljivim brendovima. Prema financijskom izvješću Magme, privatne robe marke potkraj 2008. i početkom 2009. godine ostvarile su stope rasta veće od očekivanih. U prvom ovogodišnjem kvartalu ostvarile su porast prihoda od čak 30,35 posto, dok je lanac franšiznih modnih marki zabilježio pad od 25,47 posto. Upravo zato, Magma je provela restrukturiranje prodajne mreže na način da je u brojnim trgovinama promijenila sadržaj u korist brendova i modnih marki koje postižu bolje rezultate. Takvim potezima uspjela je povećati promet po četvornom metru s 2.500 eura u 2008. na 2.750 eura u ovoj godini.

Kad je riječ o prometu po četvornom metru, vjerojatno najbolje rezultate u Hrvatskoj ostvaruju New Yorker i Peek&Cloopenburg. Sa samo jednom trgovinom, onom u City Centru One, Peek&Cloopenburg u prošloj je godini ostvario oko 117 milijuna kuna prihoda, a New Yorker je kroz osam prodajnih mjesta upriličio oko 154 milijuna kuna. Uzme li se u obzir činjenica da je New Yorker svoju prvu trgovinu otvorio potkraj 2006. godine, poslovni rezultat koji je ostvario u tako kratkom vremenu više je nego fascinantan. Nastavi li tim tempom, pozicija četvrtog mjesta koju na tržištu odjeće trenutačno drži slovenska Sportina s 51 trgovinom i prihodom od 189 milijuna kuna mogla bi biti ugrožena. Uzme li se u obzir samo segment odjeće, moguće je da je New Yorker već prestigao slovenskog trgovca, kojem je odnedašno na čelu bivši direktor Lantea Miki Huljić. Naime, među Sportininim trgovinama čak 16 se odnosi na obuću, nakit i donje rublje, pa je vrlo vjerojatno da je u preostalih 35 ostvarila manji promet nego New Yorker u svojim trgovinama. U borbu za četvrto mjesto mogli bi se uključiti i drugi konkurenti, budući da na tržištu odjeće postoji cijeli niz trgovaca s prihodima tek nešto malo manjim od New Yorkera. S. Oliver je u 2008. godini ostvario oko 126 milijuna kuna, Console, koji u svom portfelju ima Lacoste i Calvin Kleina, milijun kuna manje, a oko 110 milijuna kuna ostvarili su i Benettonova maloprodajna tvrtka Benz, Necker- mann, slovenska Mana Moda, Rijekatekstil Domus te hrvatska proizvodno-prodajna tvrtka Amadeus Maj. Naravno, ne treba zaboraviti niti Mercator, koji u Hrvatskoj ima 30 prodavaonica odjeće, od čega su najbrojnije Modiana i Avenue Mode. Na ukupno 11 tisuća četvornih metara prodajne površine Mercator ima i trgovine Benetton, Playlife, Sisley, Sinequanone, Modiana Sport, Tekstil, Dječji kutić i Baby centar i ostvaruje nešto više od 100 milijuna kuna prihoda.

Svi navedeni trgovci odreda imaju ambiciozne planove širenja i otvaranja novih prodajnih površina u gradovima u kojima dosad nisu bili prisutni. Ekonomski je kriza doduše pomalo usporila te planove, jer su smanjene investicije u nove trgovačke centre, ali s ponovnim pokretanjem gospodarstva i gradnjom novih trgovačkih kvadrata mnogi od njih nastojat će ojačati svoj tržišni položaj. Upravo u tome leži velika prijetnja za većinu domaćih trgovaca. Poznato je da Varteks, Lantea, ali i neki manji trgovci, primjerice Amadeus Maj, dosad nisu uspjevali osigurati dobre prodajne prostore u šoping-centrima, uglavnom zato što ih developeri nisu vidjeli kao mamce za kupce. Poznata svjetska imena, bez obzira je li riječ o Armani ili Espritu, bila su i bit će ulaznica za moderne šoping-mekse. Jedino prodajom stranih brendova domaći će se trgovci uspjeti održati na tom visokokonkurentnom tržištu.