Optimizam više ne stanuje ovdje

Zbog promjena u Vladi te objave BDP-a u srpnju HLIPO se srozao s 88 na 64,3 postotna poena. To je daleko najniža dosad izmjerena razina indeksa.

Prvi rezultati BDP-a, koji pokazuju veliki minus od 6,7%, srozali su Hendal-Liderov indeks optimizma na najnižu dosad izmjerenu razinu. S 88 postotnih poena iz prošlog mjeseca HLIPO je pao na 64,3 poena u srpnju, a od svih sektora jedino je sektor trgovine imao porast optimizma.

Osim prvih rezultata BDP-a, na tako izrazito pesimistično stanje sigurno su utjecale i promjene na vrhu države te najave povećanja poreza na dodanu vrijednost kao i drugi nametni na poslovne subjekte koji se u zadnje vrijeme sve češće spominju u medijima. Sektor proizvodnje bilježi najnižu razinu indeksa optimizma dosad od 68 postotnih poena, što nas ne čudi s obzirom na kretanja u tom sektoru. Prema posljednjim podacima DZS-a, u lipnju su nastavljeni izrazito nepovoljni trendovi u industrijskoj proizvodnji. Obujam industrijske proizvodnje zabilježio je dvoznamenkaste stope pada, koji je u lipnju bio -13,7% (najsnažniji pad od siječnja ove godine). Najniži indeks optimizma zabilježio je sektor graditeljstva. Indeks je 57,5 postotnih poena, a velikom padu najviše su pridonijela pesimistična očekivanja od poslovanja u idućih šest mjeseci. Pad u zadovoljstvu trenutačnom poslovnom situacijom bio je očekivan. Unatoč rastu broja odobrenja za građenje novih stambenih zgrada u zadnjih nekoliko mjeseci, obujam građevinskih radova u svibnju ponovo je zabilježio pad. Pad optimizma bilježi i sektor turizma, što je u skladu s kretanjima u tom sektoru. Usporedo s njim kreću se i pokazatelji u sektoru prijevoza i usluga. S obzirom na slabe rezultate u industriji i turizmu, očekivano je pao i broj prevezenih robe i putnika tijekom ove godine. Zrakoplovna industrija kao i obalni prijevoz u Hrvatskoj najviše su pogođeni padom broja prevezenih putnika, a zbog sve većeg pada u trgovinskom prometu i industrijskoj proizvodnji očekujemo i smanjeni promet robe pogotovo u prijevozu željeznicom.

Najveće je iznenađenje rast optimizma u sektoru trgovine, koji proturječi trendovima u tom sektoru. Posljednji podaci DZS-a potvrdili su očekivani nastavak trenda snažnog pada prometa u trgovini na malo tijekom svibnja. U usporedbi s prošlogodišnjim svibnjem zabilježen je pad prometa u trgovina na malo od čak 19,3% u realnim iznosima. Prema analitičarima RBA, na snažan pad prometa u trgovini na malo ukazivali su podaci o padu kreditne aktivnosti banaka, skromnom godišnjem rastu, ali i mjesečnom padu plaća odnosno smanjenju kupovne moći sektora stanovništva te gotovo 50-postotnom padu prodaje novih automobila. Razlog optimizma je početak turističke sezone, koja bi mogla ublažiti intenzitet tog pada, ali s obzirom na prve rezultate ipak ne u očekivanoj mjeri, pa smatramo da je taj optimizam nerealna.

Vladina najava o uvođenju poreza solidarnosti koji će sniziti mjesečne dohotke građana dodatno je destabilizirala sektor graditeljstva i prodaje nekretnina. Neizvjesnost i otežano financiranje građana bankarskim kreditima povećali su pesimizam u srpnju u usporedbi s prvom polovinom godine, a izgledno je da će se takav trend nastaviti i na jesen, i to posebno u segmentu stambene gradnje – kaže Boro Vujović, direktor agencije za nekretnine Opereta.