Stranci na Jadranu

Različita popunjenost besplatnog dijela plaže i onog na kojem se naplaćuju ležaljke. Velike promjene u profilu prosječnog turista. Sve je više mladih, individualaca iako je i dalje Hrvatska destinacija za umirovljenike. S najperspektivnijih tržišta bilježimo minus od 5 do 10% zbog visokih cijena. Nedostatak all inclusive ponude razlog je zbog kojega gosti ne dolaze. Nedovoljna zrakoplovna povezanost glavni je razlog slabe pred i posezone.

Ova turistička sezona, koliko god njeni minusi postaju sve izgledniji, pokazuje, zanimljivo, sve veće profiliranje gostiju koji nas posjećuju. Osim tradicionalnih Nijemaca, Austrijanaca, Talijana, Slovenaca i Čeha, na ulicama se može vidjeti sve više rasa i nacionalnosti i, još bolje, mladih individualaca koji pripadaju online generaciji putnika. Tradicionalna tržišta treba njegovati jer nam nose sigurnu zaradu, ali se na njih više ne može potpuno osloniti jer već drugu godinu stagniraju ili čak padaju jedan do pet posto. Ako je jedna njemačka obitelj u Hrvatsku dolazila na ljetovanje 20 godina, to ne znači da će, pod udarom visokih cijena i žestoke konkurencije, dolaziti i dalje. Valja uzeti u obzir da se i među tim tržištima rada nove generacije putnika, sve je više mladih Slovenaca koji ne razumiju hrvatski i Čeha bolje platežne moći koje se ne smije brkati s ‘pašteta-gostima’. Česi i Slovenci već godinama nas optužuju za predrasude, smijemo se njihovim vratolomijama i smatramo ih gostima nižeg reda, ali oni ove godine pune privatni smještaj i kampove, koji će nam izvući sezonu. Barem sudeći prema trenutačnoj popunjenosti hotela, koja je 20 do 40 posto manja zbog prekasnih ‘last minute’ akcija.

Sjedeći nedavno u jednom skradinskom obiteljskom restoranu razgovarali smo s ugostiteljem Tomislavom Računicom, koji je također uočio promjene u profilu gostiju unatrag 20 godina, naročito među Talijanima. S obzirom na to da je Skradin nautička destinacija, nekad su, kaže, Talijani dolazili svojim brodovima i jahtama, dok danas plove u čarteru i štede na svakoj kuni. Sve češće se u restoranima mogu vidjeti talijanski gosti koji jedu škampe nožem i vilicom. Čevap je na neki čudan način postao hrvatsko nacionalno jelo (barem ga stranci tako doživljavaju) pa se, priča Računica, zna dogoditi da jedno društvo stranaca naruči četiri kilo zubaca i dvije porcije čevapa, pa tako ostanu dvije kilo nepojedene ribe. Za razliku od tradicionalnih gostiju koji ljetuju u apartmanima, kampovima i na brodovima, kamo uglavnom donose vlastitu hranu ili kupljenu u dućanu, Englezi, Amerikanci i Skandinavci su gosti koje smo negdje putem izgubili i teško vraćamo njihovo povjerenje, naročito danas kad su postali meta svih ostalih destinacija na svijetu. Velika Britanija toliko je bombardirana ponudama da izbora za putovanje ima na bacanje, a Englezi vole ‘all inclusive’ ponudu, koje u Hrvatskoj još nema. Prošle je godine, prema podacima Hrvatske turističke zajednice, porast prodaje ‘all inclusive’ aranžmana u Velikoj Britaniji bio 21 posto, a 30 posto više Engleza putovalo je u Egipat i Tursku.

Englezi vole popiti i rijetki su gosti koji, osim Hrvata, u restoranima naručuju butelje umjesto domaćeg vina u rinfuzi. Hrvatska među Englezima ima dobar imidž, ali postaje sve skuplja, pa bismo ove godine mogli očekivati pet do sedam posto manje turista s tog tržišta. Koliko god ih posprdo gledali, Amerikanci su vrlo dobri potrošači, znaju cijeniti trud i sve su zainteresirani za smještaj u malim boutique hotelima i prvoklasnom privatnom smještaju. No i s tog udaljenog tržišta možemo očekivati pad od pet posto. Definitivno zanemarimo tržište u Hrvatskoj je rusko, iz nekog razloga Rusi hotelijerima idu na žive jer su bučni i stalno nešto zahtijevaju iako će svaku uslugu vrlo dobro platiti. Oni, poput Španjolaca i Engleza, traže i očekuju zabavu, a našim je ugostiteljima to čudno, kao da Hrvati kad putuju u inozemstvo ne traže raznolikost zabavnog života. Kao dobri potrošači, Rusi su omiljeni u svim svjetskim destinacijama, osim u Hrvatskoj, koja za to tržište još nema formiranu adekvatnu ponudu, a rezultat toga je, unatoč uklanjanju viza, 30 posto manje ruskih turista.

Egzotičnim tržištem dominiraju Japanci, koji jedini bilježe porast dolazaka i to od 20 posto. Uza sve nedostatke, a naročito nedostatak turističkih vodiča koji poznaju njihov jezik, Hrvatska im je posebno draga, ali ne bi bilo loše istražiti kojim bismo ih detaljima mogli dodatno usreći. Sve je više individualaca, mladih japanskih parova koji odsjeduju u luksuznim hotelima. Zanimljiv je bio prizor u Dubrovniku gledati kako se navečer miješaju japanska i američka društva, kako se dvije strane svijeta – 58 godina nakon Pearl Harboura i 54 godine nakon Hirošime i Nagasaki – grle nasred Straduna. Japanci su otkrili Hrvatsku i ona je jedina zemlja u kojoj i ove godine broj japanskih turista raste, usprkos recesiji i pandemiji svinjske gripe.

Kako usrećiti Japance? S obzirom na svoja iskustva, preporuča da se japanskim turistima koji obožavaju sakuru – cvijet divlje trešnje u svojoj zemlji, organizira obilazak cvjetova badema na otocima, lavande, brnistre, posjet nacionalnim parkovima i parkovima prirode kao i baštini registriranoj pri UNESCO-u. Naime, Japance privlači sve što je označeno i nosi marku kvalitete, a najviše ih privlači priroda.

Bahatost dolazi na naplatu. Organizirati radionice, učiniti turiste korisnima, zaokupiti ih originalnim idejama, uvjeriti ih da su jedinstveni, alati su i za inventivniju ponudu i dobru zaradu. Svijet ponude i potražnje u turizmu toliko je bogat i konkurentan da samo oni koji vole raditi i znaju prepoznati profile turista i njihove zahtjeve mogu opstati. No, još uvijek ih trpamo u isti koš, na njima jednokratno želimo zaraditi i čim ih prije zaboraviti. U jednom dubrovačkom visokokategoriku šef sale za doručkom je kritizirao Japance (tada jedine goste u posezoni) da stalno hoće ribu i rižu za doručak. Srećom da Japanci ne razumiju hrvatski. Dubrovački taksist, na čijem je taksimetru pisalo 54 kune, svakom od četiri putnika naplatio je toliko. Turisti na tržnici zgražaju se nad cijenama povrća. Englezima su usta puna piva i hvale za Hrvatsku, sve dok ne dobiju račun. Posjećivali nas Česi, Poljaci, Skandinavci ili bogati Rusi, nitko nije toliko blesav ni bogat da plaća hrvatsku bahatost.