Članak 5. ne poznaje iznos od 6.000 kuna

Zbog nedorečenosti teksta Zakona o posebnom porezu na plaće iznos od okruglo 6.000 kuna ostao je izvan zakona. Nedvojbeno je riječ o pogrešci, ali dok se ona ne ispravi, propis valja poštovati i primjenjivati.

Ivan Šuker, ministar financija, u petak prošlog tjedna, na izvanrednom hitno sazvanom brifingu pozvao je novinare da svojim priložima smanje zbrku koju će izazvati primjena na brzinu donesenoga kriznog poreza. Šuker je bio svjestan koju će zbrku izazvati Zakon o posebnom porezu na plaće, mirovine i druge primitke, s obzirom na zakasnjelo objavljivanje u Narodnim novinama broj 94 na dan početka primjene 1. kolovoza 2009. godine.

No, novinari nisu mogli smanjiti zbrku. I nije zbrka nastala samo zbog zakasnjela objavljivanja propisa, nego i zbog nedorečenosti zakonskog teksta. Već je ‘tradicija’ da su porezni propisi koje predlaže Ministarstvo financija pravno nekompetentni i nomotehnički nepismeni.

Prvoga radnog dana početka primjene nedorečenog Zakona o kriznom porezu odmah su nas nazvali iz financijsko-računovodstvene tvrtke Mateus i javili da su ih informatičari upozorili kako prema članku 5. problematičnog teksta Zakona o kriznom porezu iznimno na isplate plaća, mirovine i drugih primitaka u iznosu od točno 6.000 kuna ne treba uopće platiti krizni porez.

Stavkom 1. spomenutog članka 5. Zakona o posebnom porezu na plaće, mirovine i druge primitke propisano je da se taj porez mora naplatiti prema stopi od dva posto na isplate veće od tri tisuće kuna, a manje od šest tisuća kuna ukupno u tijeku jednog mjeseca.

A u stavku 2. istog članka 5. da se krizni porez mora naplatiti prema stopi od četiri posto ako je iznos isplate veći od šest tisuća kuna ukupno u tijeku jednog mjeseca. Doslovnim tumačenjem te nomotehnički nedorečene odredbe ispada da se krizni porez mora zaračunavati prema stopi od dva posto do 5.999,99 kuna, a prema stopi od četiri posto na iznose od 6.000,01 kuna i više, dok se na iznose od točno 6.000,00 kuna taj porez uopće ne treba plaćati. Nedvojbeno je da su oni koji su pisali tu zakonsku odredbu nekompetentni i da je riječ o pogrešci. Ali, dok se ta pogreška ne ispravi, pred nama je propis koji valja poštovati i primjenjivati. Poznavajući uglavnom nekompetentno osoblje Ministarstva financija valja očekivati još veću zbrku kad oni počnu objašnjavati tu odredbu.

Na brifingu za novinare ministar Šuker je najavio da će porezni inspektori obilaziti obveznike kriznog poreza i tamo gdje otkriju da su plaće nakon uvođenja kriznog poreza smanjene pokretat će postupke. No, smanji li se plaća točno na način propisan Zakonom o radu, porezni inspektori ne bi imali zakonskih osnova pokretati postupke zbog smanjenih plaća. Poznato je, međutim, da porezni inspektori reketare prema nalogu svojih poslodavaca. To znači da bi inspektor mogao pokrenuti dugotrajnu istragu da utvrdi je li smanjenje plaće pravno pravni posao, a negdje drugdje je dogovorena skrivena isplata razlike do punog iznosa plaće. Inspektor može mjesecima pregledavati isplate za terenske dodatke, putne troškove i sve ostale isplate ne bi li otkrio skrivenu naplatu i time ometati normalni rad u tvrtki.

Krupne konzultantske tvrtke, primjerice RIF pripremaju velike izvanredne seminare za knjigovođe i računovode (RIF za ponedjeljak 10. kolovoza) na kojemu bi se obradile sve promjene poreza. U RIF-u se nadaju da će dotad biti objavljeni i pravilnik koji bi trebao dati odgovore na suviše brojna pitanja koje se nameću nakon prvog čitanja nedorećenog Zakona.

No, još je važnije da se ozbiljno razmotre i sve mogućnosti za pokretanje ustavnosudskih postupaka za ocjenu ustavnosti propisa o kriznim porezima. Primjerice, osoba s plaćom od 3.010,00 kuna je u nepovoljnijem položaju od one koja prima plaću u iznosu od točno 3.000,00 kuna. Do te nejednakosti dolazi zbog toga što osnovica kriznog poreza nije razložena.

Druga nejednakost dolazi pri isplati kad jedna osoba ima 5.999 kuna, a druga 6.001 kuna. Tko ima 5.999 kuna plaća dva posto poreza, a tko ima 6.001 kuna plaća četiri posto kriznog poreza. To je osnova za ustavnosudski postupak jer se osobe slične ekonomske moći dovodi u različit porezni položaj.

Marija Zuber, savjetnica iz časopisa RIF, upozorava na problem koji nije isključivo tehničke naravi, premda će informatičari zbog kriznog poreza imati jako mnogo posla u prilagođavanju računovodstvenih programa. Sustav radnih odnosa i svih isplata iz radnog odnosa vrlo je složen. U privredi se, za razliku od jednoznačnih isplata u upravi, posebno obračunavaju razni dodaci, ispunjenje normi, smjenski rad, zatim se isplaćuju i brojni primici vezani uz odvojeni život, potpore zbog smrti člana obitelji itd. Informaticari će trebati osmišljati programe kojima će sve te isplate oporezovati kumulativnim jednomjesečnim kriznim porezom.

Primjerice, potpora zbog smrti člana obitelji iznosi 3.300,00 kuna, od kojih je 3.000,00 kuna neoporezivo prema Zakonu o porezu na dohodak, a preostalih 300,00 kuna je u poreznom smislu plaća. No, prema Zakonu o kriznom porezu nema mišljenja za potpore u slučaju smrti člana obitelji i oporezivih i neoporezivih dio potpore zbrajuju se i na sve se obračunava krizni porez.

Ili, ako netko dobije plaću 5.900,00 kuna i naknadno neki dodatak od nekoliko sto kuna i onda mu cijeli iznos potpada pod obvezu plaćanja kriznog poreza prema stopi od četiri posto. Pravilnikom se mora propisati i kako će se obračunavati i naplaćivati krizni porez u slučaju više isplatitelja koji ne znaju jedni za druge (osobito kod osoba slobodnih zanimanja koja isporučuju svoje usluge za više različitih naručitelja).

U tom se slučaju postavlja pitanje što će se smatrati neto plaćom, je li to plaća prije ili nakon oporezivanja kriznim porezom? Zakonodavac će morati dati tumačenje tog novog pojma neto plaće, jer to ne piše u zakonu. U Državnom zavodu za statistiku to moraju točno znati, jer se prema statističkim pojmovima neto plaće određuju kriteriji brojnih drugih isplata u socijalnom i drugim sustavima. Primjerice, prema ovršnom zakonu kriterij za određivanje iznosa zaštićene trećine plaće određuje se prema iznosu neto plaće (o kojem je neto iznosu riječ, o onome prije ili poslije oporezivanja kriznim porezom)?

Međunarodne ugovore o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja Hrvatska primjenjuje s više od 40-ak zemalja. Tim se ugovorima uređuje izbjegavanje dvostrukog oporezivanja porezom na dohodak i porezom na imovinu. Postavlja se pitanje može li se krizni porez kao posebni porez smatrati porezom na dohodak uređen međunarodnim ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja? Primjerice, naši radnici koji su upućeni na rad u neku od zemalja s kojima je Hrvatska zaključila bilateralni međunarodni ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, u tim državama plaćaju porez iako im se plaće isplaćuju u Hrvatskoj. Što je to radnicima osnovica i odnosi li se uopće krizni porez na takve radnike?

Kriznim će se porezom oporezivati i mirovine na koje se inače ne plaća porez na dohodak. To su mirovine ostvarene neposredno iz inozemstva i obiteljske mirovine koje ostvaruju djeca nakon smrti roditelja. Pa kako su mirovine ostvarene iz inozemstva i mirovine ostvarene u republikama bivše Jugoslavije, na osnovi ugovora i administrativnih sporazuma između nadležnih tijela Hrvatske i novonastalih država na teritoriju bivše Jugoslavije dio te mirovine isplaćuje se dijelom u Hrvatskoj, a dijelom u novonastaloj državi bivše Jugoslavije. Nepoznato je zbrajaju li se kod određivanja sumarne stope kriznog poreza isplate mirovina iz Hrvatske i druge novonastale države ili se iznosi takvih ‘dvodjelnih’ mirovina uzimaju u obzir pojedinačno?

Riječ je važnim pitanjima koja su trebala biti uređena zakonom, a nisu i valja očekivati da će ih ministar Šuker pokušati riješiti naknadnim tumačenjima i pravilnicima.

Pravi je problem što s onim nesretnim dodatkom na mirovine na koji se nezakonito ne plaća porez na dohodak? Neoporezivanje toga dodatka poreza na dohodak uvedeno je prema ‘predizbornom nalogu’ i porez se ne naplaćuje ni do danas. Pitanje je ulazi li taj dodatak u osnovicu kriznog poreza ili možda ne? Ako taj dodatak ne ulazi u osnovicu kriznog poreza i to je valjana osnova za proglašenje Zakona o kriznom porezu protuustavnim. Na novinarski upit tko će vraćati novac ukine li Ustavni sud Zakon o kriznom porezu, Šuker je odgovorio da će novac vratiti onaj tko ga je uzeo.