Drastične mjere Sudovi ukidaju Željeznice FBiH, BH Poštu i HP Mostar

Desetine tvrtki izgirale su zakonsku obvezu da promijene oblik organiziranja iz društava s ograničenom odgovornošću u dionička društva, što bi trebalo imati za posljedicu njihovu sudsku likvidaciju. Među njima su i javna poduzeća.

Kada bi se u Federaciji Bosne i Hercegovine dosljedno poštovali zakoni, u tom dijelu BiH već tri mjeseca ne bi trebala postojati javna poduzeća Željeznice FBiH, BH Pošte te Hrvatske pošte Mostar. Naime, još sredinom travnja istekao je zakonski rok u kojem su sva privredna društva s ograničenom odgovornošću, s temeljnim kapitalom od najmanje četiri milijuna maraka ili 40 suvlasnika bez obzira na visinu kapitala, morala promijeniti svoj oblik organiziranja u dionička društva. Tu obvezu propisuju čak dva zakona i to Zakon o privrednim društvima te novi Zakon o tržištu vrijednosnih papira, koja su na snagu stupila u prosincu prošle godine. Zabrinjava da se u oba zakona također propisuje da pre-registraciju treba obaviti u predviđenom roku, jer u protivnome mjerodavni sudovi kod kojih su kompanije registrirane moraju pokrenuti postupak njihova brisanja iz sudskog registra. To se međutim još nije dogodilo, pa vlakovi i poštari i dalje kruže diljem FBiH. No, zbog toga su se i sudovi pridružili ogromnom broju drugih državnih institucija koje ne poštuju zakone ili provode samo dijelove koji im odgovaraju.

Ministarstvo prometa i komunikacija FBiH pokušalo je kroz prijedlog izmjena Zakona o željeznicima osigurati da se barem ta tvrtka izuzme od obveznog pre-oblikovanja u dioničko društvo. Međutim, poslanici Predstavničkog doma Parlamenta FBiH još su potkraj svibnja doslovce sahranili taj zakonski prijedlog već u nacrtnu. Jedno od zastupničkih obrazloženja za rušenje zakona bilo je upravo izuzimanje od preregistracije, uz poruku da se to može uraditi samo u zakonu koji takvu obvezu propisuje, a ne u nekom drugom. Umjesto da naredi upravama i nadzornim odborima u tim javnim poduzećima koje je sama imenovala da konačno ispoštiju zakon, Vlada i dalje pokušava pronaći način da se to ne dogodi.

Nail Šećkanović, ministar prometa i komunikacija FBiH, za BH Lider najavljuje kako se u Vladi FBiH sada upravo priprema prijedlog novih izmjena Zakona o privrednim društvima kojim bi se Željeznice pokušale izuzeti od te obveze.

• Tu je inicijativu pokrenulo Ministarstvo energetike, industrije i rudarstva i to tako da se u dijelu zakona koji propisuje obvezu društvima s ograničenom odgovornošću da promijene oblik organiziranja doda novi član koji bi od toga izuzimao kompanije osnovane prema posebnom zakonu, a Željeznice FBiH su formirane prema Zakonu o željeznicama – kaže Šećkanović.

Ministar smatra da bi ustroj Željeznica FBiH kao dioničkog društva bio jako loš potez za državu jer bi se i infrastruktura koja, napominje Šećkanović, mora ostati u državnom vlasništvu našla na burzi. Dio željezničke infrastrukture već je privatiziran u Republici Srpskoj i vlasti tog entiteta zbog toga imaju ogromne probleme u funkcioniranju željeznica u tom dijelu BiH. Ministar Šećkanović uvjeren je da će na kraju Vlada RS-a vjerojatno, bez obzira u kakvoj se situaciji bude nalazio njen budžet, morati otkupiti dio infrastrukture koji je sada u privatnim rukama, jer im je sadašnja situacija neizdrživa.

• Mi to želimo izbjeći i bude li država donijela odluku da to ne želi privatizirati, a mi smo se i prije za to zauzimali, onda ne vidim razlog da to ne uradimo i uvjeren sam da ćemo ovaj put dobiti potrebnu podršku u Parlamentu – smatra Šećkanović.

Javna poduzeća Željeznice te dvije Pošte nisu jedini primjeri neprovođenja zakonske obveze preoblikovanja organiziranja. Kad su pripremane izmjene Zakona o privrednim društvima kojima je to propisano predvidalo se kako će obvezu da postane dioničko društvo morati ispuniti najmanje 80 kompanija u Federaciji BiH. Međutim, prema statistikama Registra vrijednosnih papira FBiH, broj onih koji su to dosad uradili može se prebrojiti na prste jedne ruke. To ujedno znači da bi sudovi praktično morali počinuti pravi masakr brišući ove tvrtke iz sudskih registara. Bez obzira na to da je pravosuđe to dosad toleriralo, takav odnos neće trajati zauvijek. Dodatna otežavača okolnost jest to da treba najmanje dva do tri mjeseca kako bi se to preoblikovanje provedlo jednom kada za počne. Stoga je teško vjerovati da sudovi neće ‘pobrisati’ barem neka od tih poduzeća.

Nije tajna da dionička društva nude mnogo lakši i transparentniji uvid u njihovo poslovanje i kako njihov veći broj može dodatno potaknuti razvoj tržišta kapitala koje je i bez posljedica globalne ekonomske krize praktično zamrzo. Također, država bi formiranjem dioničkih društava dobila mogućnost prodati dio svog kapitala u tim javnim poduzećima na burzi, čime bi došla do svježeg novca za krajnje budžetskih rupa, uz istodobno zadržavanje kontrolnog paketa dijonica.

Sve su to bili razlozi koji su motivirali Ministarstvo financija da uvede takvu obvezu preoblikovanja kompanija. Stoga naši sugovornici tvrde da ministar Bevanda neće lako prihvatiti na to da se ona ukine i u ovom zakonu, čime bi Vlada vrlo lako mogla utonuti i u svojevrsnu političku krizu, s obzirom na to da su poštice i željeznice tradicionalno nalaze pod nadzorom SDA, koji opet nikad nije imao svog čovjeka u fotelji ministra financija. Izvjesno je i kako je politika i nastojanje stranaka da osiguraju što veću kontrolu nad radom moćnih javnih poduzeća i tijekom novca u njima igralo važnu ulogu u donošenju takvih propisa, pa ne bi bilo iznenađenje da se vladajuća koalicija zbog svega počne cijepati i po poštarsko-željezničkim šavovima. To se već moglo nazvati prilikom spomenute parlamentarne rasprave o izmjenama Zakona o željeznicama kojim se tu tvrtku trebalo ‘spasiti’ od dioničarstva.