RECESIJSKE STRATEGIJE Pogoci i promašaji 20 najvećih

Među 20 najvećih hrvatskih kompanija tek je nekoliko hrabro krošilo iz rovova i doslovno shvatilo frazu ‘kriza je prilika’. Takvim se pristupom izdvajaju HT, Vipnet, Mercator, Vindija, Pliva i Croatia osiguranje. Ostale su se ukoštač s krizom uhvatile uglavnom defenzivno. Kao jednu od glavnih strateških odrednica u ovoj godini navode reduciranje troškova te racionalizaciju i optimizaciju poslovnih procesa.

Među rijetkim koliko toliko ofenzivnim strategijama one su telekomunikacijskih kompanija HT-a i Vipneta te Mercatora, Vindije, Plive i Croatia osiguranja. Iako HT i Vipnet zbog novih trošarina prijete smarnjavanjem investicija, posluju u sektoru u kojem su ulaganja u tehnologiju neizbježna. U aktualnoj situaciji u posebno je dobroj poziciji prema konkurentima financijski jaki HT, koji je najavio znatna ulaganja u infrastrukturu. Rezultati za šest mjeseci ove godine pokazuju da ga je kriza nagrizla na način da je ukupni prihod povećan 0,7 posto, na 4,2 milijarde kuna, ali dobit je smanjena 2,9 posto, na 1,09 milijardi kuna, a neto novčani tok 16,1 posto, na 872 milijuna kuna. U Vipnetu tržište u vrijeme krize planiraju osvojiti investicijama u mrežu za prijenos podataka velikom brzinom i najnovijim tehnologijama za mobilni broadband, u čemu vide najveći potencijal za rast. Drugi smjer kojem su se okrenuli zaštita je okoliša. Tako su na elektroničkim računima uštedjeli 15 tona papira, na 50 objekata proizvode energiju iz alternativnih izvora (u planu je uskoro i 100 lokacija), a u vlastitoj poslovnoj zgradi uskoro također planiraju početi proizvoditi energiju.

Vindija se tek u vrijeme recesije odlučila jače širiti u regiju, što joj omogućuje dobra financijska pozicija, iako je prodor u Makedoniju zaustavljen baš zbog nepovoljnih uvjeta financiranja. U svakom slučaju, nakon otvaranja nove Kokine tvornice u Varaždinu otvaraju se i, prije svega peradarski, kapaciteti u BiH i Srbiji.

• Kriza je izazov u rješavanju poslovnih problema te može rezultirati i poslovnim napretkom – kažu u Mercatoru. Iako je potkraj prošle godine najavljeno da vodeći slovenski trgovački lanac, potaknut kriznim padom potražnje i potrošnje, u 2009. priprema drastično smanjivanje troškova, ali i investicija s ovogodišnjih 300 milijuna eura na samo 150 milijuna eura, u Hrvatskoj se i dalje ulaže pod palicom novog predsjednika Uprave Hrvoja Štorga. Nedavno je otvoren centar u Varaždinu, u tijeku su pripreme za otvaranje najvećeg hipermarketu u centru West Gate, a kad je riječ o inovativnosti, prvi je uveo samoposlužne TIK TAK blagajne, planira uskoro uvesti Info kiosk te proširiti internetsku trgovinu na cijelu Hrvatsku.

Pliva nakon oštrih rezova koje je proveo novi vlasnik, izraelska Teva, inače poznata po visokom stupnju efikasnosti, hvata novi zalet. Financijski efekti u obliku profitabilnosti će se, do duše, vidjeti nakon nešto duljeg vremena, ali zasad se Pliva može pohvaliti rastom i povećanjem efikasnosti proizvodnje od 20 posto. Do kraja godine planira na tržište uvesti desetak novih lijekova, a strateški je cilj postati centar za razvoj generičkih lijekova u sklopu Teve. Pliva je u prvih šest mjeseci zabilježila neto gubitak od 95 milijuna kuna u odnosu na 131 milijun kuna u istom razdoblju prošle godine.

Zahvaljujući raniji za početkom procesu restrukturiranja ili ‘najvećem kadrovskom restrukturiranju u posljednjih 25 godina’ Croatia osigurane se u ovoj krizi našlo u po-