SPORAZUM O SURADNJI Microsoft i Yahoo zakleli se na desetogodišnju vjernost

Dogovor dvaju informatičkih divova sklopljen je samo s jednim ciljem: konkurirati Googleu, kompaniji koja je promijenila način poslovanja u digitalnom svijetu. Novi brak u početku neće donijeti ništa spektakularno, pa su investitori na njega i reagirali poprilično mlako.

Nekad nedodirljiva informatička diva, nakon više od godine dana pregovora, promjene strategija i lutanja u koncepciji buduće suradnje sklopila su prošli tjedan desetogodišnji ugovor o suradnji. Microsoft, najveći svjetski proizvođač softvera, udružio je snage s nekad najvećim pretraživačem, a danas vodećim web-portalom na svijetu Yahooom. Taj megadogovor sklopljen je samo s jednim ciljem: konkurirati Googleu, kompaniji koja je promijenila način poslovanja u digitalnom svijetu i koja je i jednom i drugom gigantu gotovo jedina konkurencija. Sam dogovor ni Microsoftu ni Yahooou neće u početku donijeti ništa spektakularno, pa su investitori na njega i reagirali poprilično mlako. Na dan 29. lipnja, kad su objavljene pojedinosti posla, dionice Microsofta porasle su nešto više od jedan posto, dok je Yahooovoj dionici cijena pala 12 posto. Google, tvrtka zbog čije je dominacije dogovor i sklopljen, bilježila je pad cijene u promilima. Reakcija ulagača na taj povijesni dogovor, kako ga u medijima nazivaju, bila je najnepovoljnija za Yahoo, koji od posla neće imati vidljivije koristi u smislu povećavanja prihoda najmanje do kraja 2010. Nadalje, dogovor je postignut bez ikakve direktne financijske kompenzacije, pa su vlasnici njihovih dionica s pravom ogorčeni, budući da im je Microsoft prije nekoliko mjeseci nudio vrlo unosnu ponudu za preuzimanje od 47 milijardi dolara, za što im je jamčena premija na tadašnju cijenu dionice veća od 60 posto. Danas ista ta dionica vrijedi svega 15 dolara, naspram 20 u trenutku Microsoftove ponude u veljači 2008.

Prema dogovoru Yahooa i Microsofta, Yahoo će tehnologiju svoga pretraživača i cijelu logistiku pretraživanja prepustiti nedavno lansiranoj Microsoftovoj web-tražilici nazvanoj Bing, kako bi sve snage mogao usmjeriti na oglašavanje na svome web-portalu, koji mjesečno posjeti 570 milijuna korisnika. Microsoft će, slično kao što to radi Google, plasirati oglase koji će se pojavljivati uz rezultate pretraživanja na Bingu i na Yahooovim stranicama te ima pravo zadržati sve na taj način prikupljene podatke. Upravo podaci dobiveni pretraživanjem korisnika dodana su vrijednost za Microsoft. Na sličnoj tehnologiji Google je i izradio svoje carstvo, koje mu je u prošloj godini donijelo prihode veće od 20 milijardi dolara, pa se Microsoftovim poslom nada ugrabiti bar dio od oglašivačkog kolača svoga najvećega konkurenta. Yahoo je, s druge strane, pod novom predsjednicom tvrtke Carol Bartz (zamijenila je jednog od osnivača Jerryja Janga), odustao od natjecanja s Googleom u domeni pretraživača, no umjesto prodaje Bartz je odlučila deal s Microsoftom ‘začiniti’ uštedama koje bi trebale praviti bilancu tvrtke koju vodi. Naime, odustajanjem od pretraživača i njegovim prepuštanjem Microsoftovu Bingu, Yahoo će godišnje uštedjeti oko 200 milijuna dolara koje je trošio za razvoj, dok će mu prihodi od oglašavanja čak i porasti. Sve oglašavanje u početku će biti plasirano putem Yahooova Odjela za marketing, a tvrtka će za to uzimati 88 posto od plasiranih oglasa naspram dosadašnjih 70 posto. Yahoo očekuje da će mu to do 2012., kad se predviđa da će dogovor biti u potpunosti implementiran.

Google je dosad imao 70-postotni udjel na tržištu web oglašavanja i bio gotovo monopolist. Bing, Microsoftova tražilica koja je svjetlost dana ugledala prošloga mjeseca, povećala je dogovorom s Yahooom svoj tržišni udio na oko 30-ak posto, što je za Microsoft itekako velika stvar, pa se trenutačno čini kako je potonji dobitnik u postignutom dogovoru, no Ballmera sada čeka ozbiljan posao unapređivanja tražilice kako bi mogao dostojno parirati Googlu. Nekoliko nasumičnih upita Bingu i Googlu dovoljno je da se zamijeti kako Bing još nije dovoljno dobar da bi se mogao nositi s Googlem, tako da će Ballmer morati uložiti mnogo truda (i novca) kako bi privukao veći broj korisnika interneta Bingu, a samim time i zaradio više novca od oglašavanja. Sukob Googlea i Microsofta, dva najveća informatička giganta 21. stoljeća, više je koncepcijski nego konkurentske i trenutačno Microsoft izvlači deblji kraj. Još od vremena DOS-a i prvih Windowsa Microsoft je ostvarivao ekstraprofit zbog činjenice da je imao najbolja rješenja, uglavnom softverska. Koristeći katkad i sredstva koja se ne bi u potpunosti mogla nazvati etičnima, Microsoft je proizvod uvijek bio nekoliko puta bolji i inovativniji od konkurencije, što mu je omogućavalo i ostvarivanje boljih financijskih rezultata. A onda je došao Google s posve novom koncepcijom, na koju Microsoft ni dan-danas nema kvalitetan odgovor. Googleova strategija zasnivala se na privlačenju što većeg broja korisnika na njegovu tražilicu i pripadajuće (besplatne) usluge poput GMaila i Google Docs. Tek nakon što su stekli publiku, koja je danas po broju najveća od svih online usluga, u Googlu su počeli razmišljati o načinu na koji će kapitalizirati svoju popularnost na internetu, a ta ih je strategija dovela do pozicije jedne do najuspješnijih tvrtki na svijetu. Nakon lansiranja web-preglednika Google Chrome, koji bi Microsoftovu Internet Exploreru trebao uzeti još više tržišnog udjela, Google je najavio i izradu operativnog sustava istog naziva, koji će stajati mnogo manje u usporedbi s Windowsima. Čini se da Google i dalje ipak dominira internetskom ekonomijom upravo zbog drugačijeg stava prema proizvodima koje nudi i široke publike kojoj se obraća.