Tečajevi za upotrebu

Dok su studenti prije nekoliko godina morali prelistavati gomile znanstvenih časopisa da bi ušli u trag podatku potrebnom im za pisanje seminarskog, diplomskog, magistarskog ili doktorskog rada, danas mogu doslovce jednim klikom miša pretražiti više od 25 tisuća naslova, znanstvenih časopisa i članaka starih i nekoliko desetaka godina. Veliki opus korisnih podataka i odgovore na pitanja poput ‘Utječe li zračenje mobitela na zdravlje?’ može se pronaći u bazama podataka koje se nalaze na internetskoj stranici online-baze.hr. Sučelje koje nudi takvo pretraživanje korisnicima omogućuje Centar za online baze podataka, projekt pokrenut da se hrvatskoj akademskoj i znanstvenoistraživačkoj zajednici omogući pristup najvažnijim svjetskim bazama podataka.

Sveučilišta i fakulteti nabavljali su papirnate verzije znanstvenih časopisa kojima je bilo teško ući u trag jer su se lako zagubili. Online pristupom to se ne može dogoditi, stoga se trudimo biti referentno centralno mjesto za sve baze podataka dostupne korisnicima – objašnjava Goran Škvarč, voditelj Poslovnih komunikacija u CARNetu, koji je s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa i Institutom ‘Rudera Boškovića’ pokrenuo taj projekt još 1995. Tada je nabavljena prva baza Current Contents (CC), koja je i danas jedna od najpopularnijih u Hrvatskoj i sadrži više od šest milijuna bibliografskih zapisa radova iz 7.600 vodećih svjetskih časopisa iz svih područja znanosti te više od 2.000 knjiga i zbornika skupova.

O velikoj potrebi za kvalitetnim informacijama koje se mogu naći brzo i jednostavno svjedoči i sve više baza podataka koje Centar obuhvaća. Tako je Centar 2006. osiguravao pristup 35 svjetskih baza podataka koje su bez naknade bile dostupne hrvatskim znanstvenicima, zaposlenicima ustanova visoke naobrazbe i studentima isključivo putem CARNetove mreže, a godinu dana poslije nudi ih 60-ak. Danas su korisnicima na raspolaganju 72 baze. Neke od popularnijih uz CC-a jesu i Academic Search Premier, koja sadrži cjelovit tekst više od 4,5 tisuće časopisa, i ScienceDirect, koja nudi više od 2.000 časopisa i sadrži sedam milijuna zapisa. U njima su recenzirani časopisi renomiranih izdavača iz cijelog svijeta. Veoma su popularne i posjećene zbog visokih kriterija odabira časopisa, pokrivenosti svih područja znanosti te različite mogućnosti pregleda pojedinog broja časopisa.

Važno je napomenuti da su sve baze združene na jednome mjestu, ali nemaju sve slobodan pristup, odnosno nisu sve besplatne. Ako je nekomu potreban znanstveni rad iz usko određenog područja, može ga kupiti za 20 do 30 dolara i platiti ga online. Budući da mu je to važno, iznos doista nije problem – objašnjava Škvarč. Također treba naglasiti da su baze dostupne samo akademskoj zajednici i da je 99 posto sadržaja na engleskom jeziku iako ima i časopisa na njemačkom i francuskom te nekoliko važnih matematičkih na ruskom.

Pretraživanje baza kompliciran je postupak, no da bi olakšao pretraživanje, Centar izdaje besplatni priručnik s uputama koje se mogu naći na internetskoj stranici online-baze.hr i u elektroničkoj verziji. Kad se studenti upoznaju s postupkom pretraživanja, vrlo jednostavno dolaze do potrebnih podataka. Prvi korak u pretraživanju počinje odabirom baze podataka. Baze su na abecednom popisu ili na pregledu raspoloživih baza podataka iz pojedinoga znanstvenog područja. Pretraživanje može biti jednostavno ili napredno, mogu se kombinirati rezultati, ograničavati pronađeni rezultati, zatim se mogu pohraniti, ispisati ili poslati elektroničkom poštom. Nakon prvog pretraživanja pretraga se može sužavati sve dok se ne dođe do traženog pojma, a svaki tekst sadrži i poveznice na sve druge izvore u kojima se spominje predmet njihova interesa. Na sličan način mogu se pretraživati i domaći znanstveni časopisi, i to na portalu Hrvatski znanstveni časopis (Hrčak). Portal na jednome mjestu okuplja sve relevantne hrvatske znanstvene i stručne časopise koji za razliku od baze stranih znanstvenih časopisa nudi besplatan pristup svim svojim radovima, bibliografskim podacima i sažecima svojih radova.

U Hrvatskoj dvjestotinjak časopisa financira Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa i subvencijama ih potiče da izlaze jedanput na mjesec ili na godinu. Budući da se svi financiraju iz istog sustava, dakle iz državnog proračuna, ideja je da su budu dostupni svima, a ne samo pojedinoj ustanovi. Tako se prije nekoliko godina počeo provoditi projekt prelaska časopisa iz tiskane u online verziju – kaže Škvarč i dodaje da je fenomenalno što su na jednome mjestu ujedinili hrvatsko znanje i omogućili ga bez naknade dostupnim svima, bez embarga, bez cenzure i u realnom vremenu.

Trenutačno je na Hrčku otprilike 180 časopisa s arhivom starom nekoliko godina, ovisno o tome koliko časopis izlazi. Svi se časopisi mogu pretraživati, indeksirati, povezivati s autorima i slično.

Centar za online baze od početka uz pristup bazama podataka osigurava i trajnu izobrazbu redovito organizirajući tečajeve, jedanput na godinu održava konferenciju na tu temu, a na raspolaganju su i online tečajevi na kojima korisnici stječu osnovno znanje o tome koje su im baze na raspolaganju i mogućnosti pretraživanja.

Iako se na internetu mogu pronaći brojne korisne informacije, baze podataka zbog svoje organiziranosti i preglednosti nezaobilazan su i pouzdan izvor najnovijih informacija iz vodećih svjetskih znanstvenih časopisa. Osim toga, učinkovita uporaba informacijskih i komunikacijskih tehnologija približava studente toliko željenom modernom obrazovanju.