Trojica osnivača DVA KREATIVCA I JEDAN INVESTITOR

Nova beba među društvenim mrežama stara dvije godine, Twitter će ove godine dosegnuti broj od 25 milijuna korisnika. Prema prognozama, do 2013. godine bit će to ozbiljna kompanija teška 1,54 milijardi dolara u prihodima i s milijardom korisnika. Stoga ne čudi da je već sada japanska Vlada zabranila političarima pisanje poruka na Twitteru u vrijeme predizborne kampanje.

S vijet je iz dana u dan sve sličniji karikaturi samoga sebe iz futurističkih filmova koji su nam se dovedavno činili posve stranima i nemogućima. Tehnologija je u potpunosti prožela ljudski život, prvo u poslovnom smislu, a sada i u privatnome. Društvene mreže vjerojatno će u povijesti ostati zapamćene kao jedan od prvih izuma 21. stoljeća, važnog poput kotača ili pisma. Tih su prijelomnih godina srmežljivoga novog milenija ljudi, naime, shvatili da komunikacija oči u oči zapravo nema smisla, da je zastarjela i uopće bez veze, dapače jedna prilično delikatna i nerijetko neugodna afera te da je mnogo bolje sve te stvari obavljati iz stolca i putem računala. Toliko je lako na taj način izbjeći svaku neugodnu situaciju i izabrati svoj privatni život i svoju stvarnost, kao sa švedskog stola, a sve to tek uz nekoliko jednostavnih klikova. Prvo desetljeće turbulentnog početka budućnosti postat će tako trenutak u kojem se čovjek počeo uspješno izmješati iz jedne u sasvim drugu stvarnost. Nekoć je to vrijedilo za televiziju, uskoro za društvene mreže – ako nije bilo na Twitteru/Facebooku/MySpace/nastavi niz, nije se dogodilo.

Iz današnje perspektive jedno od najnovijih oruđa za takvo seljenje jest Twitter, svježi hit u industriji fenomena društvenih mreža, nakon što je jedan od pionira MySpacea već svrgnut s trona, a novom kralju Facebooku trese se stolac prije negoli se uopće stigao udobno u nj smjestiti. No, iako je spomenuti MySpace izguran u stranu, tek će skora budućnost pokazati može li zaista postojati samo jedan, ili su možda ljudi toliko zaljubljenici u druge ljudje, odnosno njihove pažljivo kreirane profile, pa mogu tolerirati niz različitih društvenih mreža. Ne jedan, već nekoliko svjetova, redom dizajniranih prema svačijem pojedinačnom ukusu.

U relativno kratkom roku, ti su internetski servisi penetrirali duboko u svakodnevni život. Recimo, nedavno je japanska Vlada zabranila političarima pisanje poruka na Twitteru u vrijeme predizborne kampanje jer drži da je u tom slučaju riječ o literaturi i fotografijama, što je zabranjeno izbornim zakonom. Jedni od najrazvijenijih, pak, predsjednički izbori u SAD-u, oni prošle godine, donijeli su i intenzivno korištenje tog servisa od strane predsjedničkih kandidata. Može se, dakle, očekivati i određena regulacija prostora u kojem se u načelu pod sigurnim plaštovom anonimnosti divlja slobodno i neograničeno. Ipak, malo je vjerojatno da će neka ozbiljna kontrola biti nametnuta ovom vrlo korisnom ispušnom ventilu. Internet, kao i život, uči moderna era, uvijek nađe put.

Twitter je prošle godine rastao 800 posto i etablirao se u Americi, pa je prema tome logično očekivati, kao i u slučaju njegovih prethodnika, snažno probijanje i u ostatku svijeta u vrlo kratkom roku. Twitter je već sada novi trend. Naravno, nije dugo trebalo da se i marljivi znanstvenici ne upuste u detaljne analize i istraživanja, što je dovelo do šokantnog rezultata razmišljanja da društvene mreže mogu ozbiljno našteti moralnim vrijednostima jer ne ostavljaju prostora za suosjećanje i divljenje. Reagira se brzo i površno, bez potrebnog promišljanja o svojim postupcima i osjećajima. Znanost je, dakle, tek sada otkrila da su ljudi u osnovi površna bića nerijetko neosjetljiva na druge okvi sebe, a takvi su postali s Twitterom i kompanijom. Nije, rečimo, da su takvi već dugo i da je to u vezi s društvom u cijelosti.

Problem je, pogotovo s Twitterom, njegova specifična koncepcija, brzina odigravanja stvari i događaja. Prema znanstvenicima, do trenutka kad u potpunosti doživimo i preradimo neku vijest, ona je već zastarjela i zamijenjena je nekom drugom. Klinici su, kao i uvijek, posebno osjetljivi na takvo stanje stvari jer ne uspjevaju proživjeti emocije u potpunosti, a s obzirom na to da nemaju relevantnu referentnu točku, nikad ih, zaključuju znanstvenici, neće doživjeti. A što je uopće Twitter, brzi vlak s kojim su druge mreže tek puževi, kad je riječ o temu komuniciranja?

Formalno, Twitter (engl. cvrkut, hihot, u zbuđenje, nervoza) je besplatna usluga za društveno umrežavanje i mikroblogiranje koja svojim korisnicima omogućuje slanje i čitanje poruka nazvanih tweet, odnosno cvrkut. To cvrkutanje male su poruke do 140 znakova koje se pojavljuju na stranici autora profila i dostavljene su njegovim ‘pretplatnicima’, koji isto imaju svoje ime u ovom opskurnom svijetu kontinuirane digitalne komunikacije, sljedbenicima, ili u, prevedeno preciznije, pratiteljima (jer su to ljudi koji prate autora u njegovu svakodnevnom životu). Pošiljatelji ovih obavijesti mogu ograničiti kome će što od toga biti dostupno ili omogućiti pristup svima, ovisno o tome koliki su točno ekshibicionisti. Kako korisnici ne bi bili zakinuti za kakvu važnu vijest, slanje i primanje tweetova moguće je putem internetske stranice, SMS-a ili drugih, vanjskih aplikacija. Ukratko to je mali blog u realnom vremenu. Koncept je osmislio Jack Dorsey, a u samo dvije i pol godine postojanja, stvar je buknula poput požara i poprimila globalni doseg. No, to je nesumnjivo još uzlazna faza, zenit tek treba uslijediti. Točne podatke o svojoj popularnosti kompanija krije, ali procjene iz veljače govore o trećem mjestu najkorisnijih društvenih mreža, na osnovi šest milijuna jedinstvenih mjesečnih posjetitelja (jedan korisnik broji se kao jedan posjet, neovisno o tome koliko je puta naknadno posjetio sajt) i ukupno 55 milijuna posjeta u istom razdoblju. Iako trenutačno treći, Twitter se može pohvaliti nevjerojatnim mjesečnim rastom od 1.382 posto u tom istom mjesecu, pokazalo je drugo istraživanje. S druge strane, Twitter slaži se s svojih konkurenata stoji kad je riječ o za- državanju korisnika kojih se tek 40 posto odluči zadržati na usluzi.

Ono što Twitter razlikuje od drugih usluga sličnog sadržaja njegovo je utemeljenje na SMS-u, odnosno mogućnosti komuniciranja svojih obavijesti svijetu u bilo kojem trenutku s bilo kojeg mjesta, što je i povod kolokvijalnom nazivu Twittera ‘SMS internetom’. Ideja Jacka Dorseyja – internetska društvena mreža temeljena na SMS-u – potekla je na sastanku članova Odbora kompanije Odeo. Prvotno ime bilo je Status, no u početku je bilo jasno da se stvar neće moći dobro prodati pod tim imenom, pa su se odlučili inspirirati činjenicom da vijesti zuje u džepu nečijeg prijatelja. U jednom trenutku riječ twitch (trzati) je iskočila zbog vibriranja telefona, ali je i to odbaceno kao nedovoljno povezano s tim osjećajem zauzima vijesti kuglom zemaljskom. Treća je bila sreća. Nakon konzultiranja rječnika pronađen je Twitter, čija je definicija, među ostalim, bila ‘kratki izboj nevažnih informacija’ i ‘cvrkutanje’. Prvo je zaista i više nego savršen opis sadržaja. U povijest je stoga ušao 21. ožujka 2007., na dan kad je Dorsey objavio prvi tweet – ‘baš postavljam svoj twttr’, kako se na početku spolovalo…

Otkriće hakera Sve to zvuči lijepo i krasno, ali kad je u pitanju ekonomija tog fenomena, stvari postaju nešto složenije. Društvene mreže, koliko god bile apsolutni hit desetljeća, ne dosegaju profitabilnost lako, odnosno uopće. Naravno, ne opstaju tek zahvaljujući ljudima dobre volje već činjenici da su toliko popularni da ti ljudi punih džepova grozničavo pokušavaju smisliti način kako toliku potražnju pretvoriti u dolarske apone. Zasad napredak u tom smislu ide sporo. Sveukupno, Twitter je dosad prikupio oko 57 milijuna dolara od raznih investitora, iako točnih brojki nema jer nitko još ne želi objaviti precizne podatke. Do te se brojke došlo zbrajanjem triju rundi dokapitalizacije, od kojih je prva bila između jednog i pet milijuna, druga 22, a treća 35, uz još jedan nepoznat iznos. Ukratko, iza Twittera stoji Union Square, Digital Garage, Spark Capital i Bezos Expeditions. Twitter svoje muke po neprofitabilnosti u potpunosti dijeli s glavnim konkurentom Facebookom, ali i nizom internetskih projekata kao što je, primjerice, nedavno proskribirani Pirate Bay, jedan od najpopularnijih servisa za razmjenu datoteka, većinom ilegalnim putem. Dok je cijela stvar u najvećem dijelu besplatna, popularnost nije problem i korisnici se roje. No, onog trenutka kada krenete zatrpati uslugu reklamama, ili nedajbože naplaćivati članarinu, nastaju i problemi. Igra se komplicira nevjerojatnom dinamikom industrije. Ako kreće naplata, lako će se naći novi besplatni servis, neke nove ekipa iz garaže koja sanja internetski san i mora biti besplatna kako bi prikupila dovoljan broj poklonika. Gordijski ćvor za novca gladne investitore, no od milijunskih brojeva korisnika rastu im zazubice zbog kojih većina još spremno upućuje svježe injekcije kapitala, usprkos izostanku prave zrade. Treći put, varijanta je prema kojoj bi sajtovi poput Twittera osnovnu uslugu ostavili besplatnom, ali bi zato pokušali zaraditi na dodatnim sadržajima kao što su razne aplikacije (uspješan model u slučaju Appleovih iTunesa) i ostalih predmeta, stvarnih i nestvarnih, koji bi dobili vrlo stvarnu cijenu. Nedavnim hakerskim upadom ukradeni podaci pokazuju interne procjene kompanije prema kojima bi Twitter trebao prihodovati oko 400 tisuća dolara u trećem, i četiri milijuna dolara u četvrtom kvartalu te dosegnuti brojku od 25 milijuna korisnika. Prognoze se nastavljaju sve do 2013., dokad bi Twitter trebao postati ozbiljnom kompanijom teškom 1,54 milijardi dolara u prihodima od čega bi zarada bila 111 milijuna dolara, a broj korisnika oko jedne šestine današnje globalne populacije. Optimizma, dakle, ne nedostaje.

Sljedeći skupni problem od velikog interesa jest privatnost, ugrožena vrsta uopće u tim vremennima, posebice na društvenim mrežama. S jedne strane, česte primjedbe o upitnoj razini privatnosti djeluju pomalo neobzirno uzme li se u obzir ekshibicionistička priroda većine korisnika koji svojevoljno sudjeluju u razmjeni svega i svačega putem tih stranica, a pogotovo ako je riječ o Twitteru, alatu inspiriranom potrebom ljudi da se osjećaju važno i posebno obavješćujući svijet oko sebe o tome što rade ili su radili, što misle, što hoće itd., a sve to u realnom vremenu. Što se kompanije tiče, ona zadržava pravo prikupljene privatne podatke dijeliti s trećim stranama i smatra ih svojim kapitalom koji može prodati u slučaju promjene vlasnika kompanije. Osim toga, sama kompanija ne prikazuje oglase, ali omogućuje drugima ciljano oglavljivanje koje se temelji na njihovoj arhivi tweetova uz mogućnost da ih naavode u svojim oglasima.

Ima, naravno, i pozitivnih strana takvih mreža. Istraživanja su pokazala da takvi servisi brže i bolje prenose informacije u kriznim situacijama. Tijekom požara u Kaliforniji 2007. Twitter je nerijetko služio kao najbrži servis za razmjenu informacija i obavješćivanja ljudi o kretanju i snazi požara. Razne karitativne organizacije koriste Twitter, poput američkog Crvenog križa koji trenutačno izvještava o lokalnim katastrofama, dopunjen uputama i statistikama. Izraelska Vlada prva je u povijesti održala Twitter press konferenciju da odgovori na pitanja iz cijelog svijeta o ratu u Gazi… Ali mrežu je moguće i drugačije koristiti. Zapadne vlade zabrinute su zbog mogućeg subverzivnog djelovanja. Američka vojska ustvrdila je 2008. da neki, jasno teroristi, ‘već koriste (Twitter) za slanje i podupiranje ekstremističkih ideologija i stajališta’. Činjenica ostaje da se na internetu počeo stvarati nerealni svijet u kojem ljudi kreiraju sliku sebe kakvu žele i komuniciraju često s jednako lažnom slikom nekog drugog. Komunikacija na Twitteru sabijena je u mlazove od 140 znakova što može biti vježbanje konciznosti, no isto tako u slučaju većine, samo vrhunsku površinu i manjak ozbiljnijeg intelektualnog angažmana uz iluziju važnosti temeljenu na redovitom obavještavanju svijeta o svojim kretanjima, mislima, radnjama, raspoloženjima ili nečem trećem. Twitter je život u 140 znakova.