ČEDO MALETIĆ Prihvatio vrući krumpir HPB-a

Hrvati vole reprize. Posebno one u kojima se prebacuju vrući krumpiri. Bivši premijer ga je dobacio kolegici u Vladi, a premijerka Čedi Maletiću, koji bi trebao spasiti državni bankarski ponos – HPB. S jednom razlikom – sugovornici u Čedu vjeruju. ‘Ovo je jedna od najboljih vijesti iz državnog sektora u posljednjih nekoliko godina’! ‘Ako itko zna kako izvući HPB iz dubioza, zna Čedo’. ‘Maletić je dobar menadžer i dobro rješenje pod pretpostavkom da politika ne bude dominirala upravljanjem banke’ – tako su na vijest o prijedlogu imenovanja Čede Maletića na mjesto prvog čovjeka HPB-a reagirali bivši kolege, suradnici, bankari.

No svi oni znaju da mu neće biti lako. Ne samo zato što su pravi razmjeri nevolje još nepoznati nego ponajprije zato što nije riječ o privatnoj banci s jednim vlasnikom s jasnim ciljem – maksimiziranje profita. Državna banka uvijek nosi teret vlasnika kojeg ne pokreće profit nego (politički, rođački) interes. Upravo u tome analitičar Damir Novotny vidi najveću opasnost.

• Kao bivši član Savjeta HNB-a s Čedom se često nisam slagao, no on ima dobro iskustvo iz nadzora banaka i to će mu pomoći da pokuša naplatiti loše plasmane koje HPB ima, no samo bude li mu politika dala odriješene ruke. Donedavna Uprava banke i sâm Protega sigurno nisu jedini krivci za stanje u toj banci, plasmanima je upravlja politika – uvjereno je.

Novotny dodaje da Maletić nema velikog izbora, jer je nužan zaokret u poslovanju. Banka se okrenula poslovima s vrijednosnim papirima (i Protega i Sladonja su došli iz investicijskog bankarstva), kojima nije dorasla. – Zaokret mora biti prema korporativnom i prema retail bankarstvu. Nama doista treba jaka domaća banka, ali samo ona koja će biti u funkciji ekonomskih i industrijskih politika – kaže Novotny. Upravo takav zaokret Maletić namjerava provesti. O planovima još ni s kim iz Vlade nije razgovarao, no misli kako je logično da državna banka podupire i financira proizvodnju, a ne kredite za kupnju dionica. Svjestan je da je malo proizvodnih tvrtki bez financijskih problema, no uvjereno je kako će država ovoga puta razmišljati dugoročno te da neće (odmah) tražiti maksimizaciju profita. Pokušat će i poslovanje svih državnih institucija (i poduzeća) skrenuti u HPB. Kaže kako se nada da neće imati problema pri okupljanju vlastite ekipe iako ne planira nikakve smjene i otpuštanja. Ne želi govoriti o problemima HPB-a jer pravo stanje u banci neće znati prije kraja godine. Svjestan je utjecaja politike, ali njegovi suradnici kažu da će krenuti putem kojim je podignuo i malu Imex banku – dobiti potporu javnosti, njezinu povjerenje, jer će samo tako bez problema i posljedica moći odbiti ‘političke’ kredite, a možda mu ruke odriješi i epitet nestrančke osobe.

Bivši guverner HNB-a Marko Škreb ne razmišlja previše o utjecaju politike. Kaže da je Maletićeva imenovanje jako dobro za budući razvoj HPB-a. Potvrdu za to nalazi u vremenu kad su zajedno radili u Središnjoj banci u vrijeme druge bankarske krize.

• Često je preuzeo sektor Nadzora i kontrole u jednom od najtežih trenutaka, u jeku bankarske krize. Vrlo je brzo shvatio gdje su problemi, ‘ušao’ je u materiju i uz ostali dio ekipe u HNB-u znatno pridonio da se kriza riješi na stručan i profesionalan način. Osim što je stručan, uporan i politički nesvrstan, Čedo je i odličan menadžer. Često se zaboravlja da na rukovodećim mjestima treba znati organizirati posao, delegirati, razgovarati s ljudima, voditi ih i motivirati, poznavati struku, no dopuštati inicijativu, dakle biti suvremeni menadžer, a ne samo stručnjak individualac – kaže Škreb.

Upravo rad na čelu Sektora nadzora i kontrole banaka kritičari Maletiću najviše zamjeraju. Optužuju ga za propast malih banaka potkraj 90-ih koje je odveo u propast kako bi se jeftino prodale. Te su optužbe postale svojevrsnim aksiomom, tvrdnjom koja se ne dokazuje i ne provjerava. No sadašnji guverner Rohatinski ne misli da su stvari tako crno-bijele.

• Činjenica je da 90-ih godina nije bila razvijena regulativa, tek je potkraj tog razdoblja utemeljen Sektor nadzora banaka, ljudi su počeli raditi od nule. U početku je nadzor bilo teško provoditi zbog nedostatka regulative, zbog toga što je za taj posao trebalo osposobiti ljude, a i politička je situacija bila takva da ništa od toga nije išlo u prilog nadzoru. Nakon nekoliko godina takve prakse došlo se pred zid – kaže Rohatinski.

• Često je tada bio mlad, neiskusan, o bitnim stvarima u HNB-u odlučivali su drugi, ne on. Ako uopće postoji neka krivnja HNB-a za događanja u 90-ima, Čedo sigurno nije na prvome mjestu. Nakon problema koje HPB ima u posljednje vrijeme dolazak čovjeka koji zna posao dobra je vijest – kaže guverner.

Novotny čak misli da je Maletića ministru Šukeru predložio sâm guverner, jer je HNB bio vrlo blizu odluke da u banku pošalje prinudnu Upravu. Nije uvjeren da za ondašnju krizu treba okriviti Maletića, jer je upravo on razvio sustav supervizije kakav imamo danas, prije njega nadzor praktički nije ni postojao. Ministar financija bivše koalicijske vlade Mato Crkvenac već je jednom morao čistiti dubioze HPB-a koje je iza sebe ostavila Ljerka Ercegović i ‘partneri’ Kutle i Pašalić. No ni on ne misli da je za to bio kriv HNB.

• Pitanje je koliko su banke u ono vrijeme poslovale nezakonito, a koliko je zakon omogućavao da se nađu u problemima – misli Crkvenac.

Za Čedu kaže da ima solidno obrazovanje, znanje i iskustvo:

• On može biti dobar prvi čovjek banke, ali jedno mora biti presudno: ne smije slušati politiku, ne smije u banci dopustiti političke gazde.

Novotny kaže kako se u krizi pokazalo da je dobro imati lokalnu banku s kapitalom koji ne bježi. Za ekonomski je rast potreban domaći kapital koji će financirati domaća poduzeća i Čedi bi to doista moglo uspjeti. Samo ako ne pristane biti pijun u političkim igrama. Bude li politika miješala prste u upravljanje HPB-om, oni koji Čedu dobro poznaju uvjereni su da će dići ruke i otići.