OSIGURANJE URODA Tko dobiva poticaje morao bi imati i obvezu osiguranja od nevremena

Ublažavanje šteta od elementarnih nepogoda državu stoji 15 do 20 milijuna kuna na godinu. U izbornim godinama bijes nebesa državu stoji znatno više: 400 milijuna kuna (Pankretić 2003.) i 450 milijuna kuna (Čobanković 2007).

Štete nastale tučom i olujnim nevremenom početkom kolovoza na području Opuzena, Ploča i Metkovića ogromne su, a proglašenje elementarnih nepogode poljoprivrednicima će ublažiti štetu najviše deset posto. Država ima program subvencioniranja premija osiguranja, ali ne daje neke rezultate, pa se postavlja pitanje ima li ona pravo nametnuti osiguranje poljoprivrednicima.

Svake godine, pak, država istreze za ublažavanje šteta od elementarnih nepogoda od 15 do 20 milijuna kuna, osim u izbornim godinama kada je bijes nebesa državu stajao 400 milijuna kuna (Pankretić 2003.) i 450 milijuna kuna (Čobanković 2007.). Država praktično baca novac jer ne može mnogo pomoći poljoprivrednicima (osim ako bi svake godine raspisivala izbore), pa će spas od hira prirodnih sila potražiti samo oni koji su osigurali svoje proizvode. Croatia osiguranje objavilo je da je više od 60 njegovih osiguranika prijavilo štete nakon spomenutoga olujnog nevremena i tuče te kako očekuju da će isplati osiguranicima oko tri milijuna kuna. Jedan od najviše stradalih je Ivan Sršen iz Opuzena, koji na svojih šest hektara na godinu proizvede 300 tona mandarina. Štetu procjenjuje na 500 tisuća kuna.

• Mandarine sam osigurao na 650 tisuća kuna, a premija je stajala 25 tisuća kuna. Država i Dubrovačko-neretvanska županija subvencionirale su je sa po 25 posto, pa sam prošao upola jeftinije – priča Sršen.

Projekt subvencioniranja premija od strane države i lokalne samouprave, kaže Saša Smrek, šef Odjela osiguranja usjeva i nasada u Croatia osiguranju, inicirala je upravo ta tvrtka. Tako država, županija i ponegdje općina (primjerice Jastrebarsko) subvencijama mogu pokriti do 75 posto premija.

Jedna od takvih općina je i Vrgorac u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Ante Kalajžić, predsjednik Uprave vinarije Vrgorka, kaže da su na 320 hektara, gdje proizvode 3.500 tona grožđa, u srpnju pretrpjeli 20-postotnu štetu od tuče u iznosu od 800 tisuća kuna. S premijom od 200 tisuća kuna osigurali su usjeve na pet milijuna kuna. Država, županije Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska, u kojima Vrgorka ima nasade vinograda te Grad Vrgorac subvencionirali su premiju, ali s obzirom na to da postoje limiti, županije su isplatile maksimalno po 30 tisuća kuna, kao i općina. Država, pak, ima limit subvencije do 500 tisuća kuna, ali Kalajžić kaže, a slaže se i Sršen, da se osiguranje isplati.

Nagovoriti poljoprivrednike na osiguranje, a ne da svake godine psuju državu zbog malih odšteta, čini se ipak uzaludnim. Jer usprkos subvencioniranju premija oni i dalje pogled skreću prema nebesima nadajući se da će ono imati razumijevanja za njihove nedaće. U svakom slučaju, hoće li netko osigurati svoje proizvode njegova je stvar, ali ako uz to dobiva novac poreznih obveznika u obliku poticaja za poljoprivrednu proizvodnju, onda je to nešto drugo. Jedna od ideja je da takvima država zakonski nametne obvezno osiguranje, pa bi mogla novcem bačenim za pomoć zbog šteta barem dijelom pokriti subvencije za premije. Smrek kaže da su još prije tri godine o tome pokušali razgovarati s Ministarstvom poljoprivrede, ali očito je da trogodišnje natezanje nije urodilo plodom. To je bilo političko pitanje i onda kad nisu prijetile traktorijade kao danas, tako da u Croatia osiguranju, kao i ostalim osiguravajućim kućama, to komotno mogu zaboraviti.

Prije godinu dana na Liderovo pitanje o takvom rješenju tadašnji ministar poljoprivrede Božidar Pankretić nemušto je odgovorio, ali je na kraju dodao, doduše tek toliko da se riješi novinara, da se o tome može razgovarati. Novom ministru Petru Čobankoviću, koji je još za svoga prvog mandata prije Pankretića bio upoznat s tom idejom, nije palo na pamet da je provede, pa neće ni sada. Svakako je lakše prema potrebi baciti u vjetar nekoliko desetaka (ili stotina) milijuna kuna, nego ući u rješavanje tog zahtjevnog problema.

Hrvatska ima najmanje osiguranog uroda u Europi.