-
Hoće li doći do pada kamata nakon sklapanja stand-by aranžmana? – Mi bilježimo pad kamatnih stopa u posljednja dva mjeseca. Istina još je malen, ali je trend krenuo u tom smjeru. Smatram da su se stvorili uvjeti da komercijalne banke obore kamatne stope i očekujem da se to dogodi do kraja godine. Bankama smo preporučili da djeluju selektivno, a to je da se različito prilazi kreditima za potrošnju, a drugačije za privredu i razvoj. To se već događa. Činjenica je da su banke smanjile kreditnu aktivnost, ali sve što se dogodi u Europi odrazi se i u BiH. U Europskoj uniji bilježimo pojačanu kreditnu aktivnost i očekujemo da će se ona sada ponovno ohrabriti. Banke u BiH i sada imaju više od milijarde KM novca iznad obvezne rezerve, tako da likvidnost banaka nije upitna.
-
Kako je Centralna banka BiH uspjela pobjeći od upliva politike pri izboru novog rukovodstva? Je li to pokazatelj da su vlasti u BiH spremne destabilizirati sve izuzev valute? – Način imenovanja je drugačiji nego u nekim drugim državnim institucijama. Predsjedništvo BiH imenuje Upravni odbor i to je urađeno na vrijeme. Predsjedništvo je odabralo odgovarajući tim koji može kreirati monetarnu politiku. Zakon je predvidio da članovi između sebe odaberu guvernera. Da budem iskren, to nije išlo posve glatko. Na sjednici su se pojavila dvojica kandidata, uz mene kandidirao se i Milenko Krajišnik. Ja sam bio u maloj prednosti, s obzirom na to da sam tu deset godina i znam kako stvari ovdje funkcioniraju. Poslije konsultacija Krajišnik je povukao kandidaturu i ja sam izabran jednoglasno. Ne bi bilo dobro da smo išli na preglasavanje i tim smo pokazali jedinstvo jer bi to preglasavanje sigurno obilježilo naš mandat. Drago mi je da nisu pobijedila neka politička neslaganja i da smo pokazali kako su u BiH dogovor i kompromis mogući i potrebni.
-
Je li ekonomska kriza u BiH zaista poprimila tako ozbiljne razmjere da je pri sklapanju stand-by aranžmana s MMF-om u potpunosti zaobideno Predsjedništvo BiH kao jedino nadležno za zaključivanje međunarodnih ugovora? – Neosporno je da je Predsjedništvo BiH nadležno za sklapanje međunarodnih ugovora i trebalo je biti uključeno. Ne mogu reći tko je tu u koracima pogriješio. To ne može ugroziti već sklpljeni aranžman. Bio sam na sjednici Predsjedništva BiH i pitao me gospodin Željko Komšić kako je došlo do toga. Objasnio sam kako su teški pregovori i rekao bih da je to protokolarna greška, koju je sada teško ispraviti, ali je svakako škola za budućnost. Ja sam sve materijale oko aranžmana poslao u Predsjedništvo BiH nakon te sjednice.
-
Vjerujete li da će vlasti uspjeti ispuniti uvjete kako bi dobili i preostale dvije tranše kredita MMF-a? – Uvjeti nisu lagani, to je sigurno, ali i za ovu prvu situaciju bio sam veoma skeptičan. Ipak pokazalo se da se uvjeti mogu ispuniti. Međutim, imali mi stand-by ili ne, ti su se rezovi trebali napraviti. Čini se da smo dobili sredstva, ali moramo kreći i očekujemo da će se ona sada ponovno ohrabriti. Banke u BiH i sada imaju više od milijarde KM novca iznad obvezne rezerve, tako da likvidnost banaka nije upitna.
BiH nije u opasnosti od kreditne spirale
Može li se očekivati da se konačno promijeni Zakon o Centralnoj banci kojim bi se dopustilo slobodnije raspolaženje novcem iz slobodnih rezervi? – Do kraja godine neće se sigurno ništa dogoditi, a u nekom narednom razdoblju ćemo vidjeti. Taj bi se novac, smatram, mogao upotrijebiti za neke zajedničke investicije ili neko za budžete. Na razini Predsjedništva BiH može se dogovoriti da se novac odvodi u gradnju koridor Vc i da to bude neki fond koji ćemo financirati. Međutim, još nismo sigurni da je saobraćaj stabilnost osigurana do kraja, a i kada za to dođe vrijeme pokrenut ćemo inicijativu za promjenu zakona.
Podržavate li najavljenu privatizaciju u FBiH i je li sada vrijeme za takvo što? – Mislim da država nema neke koristi od manjinskih udjela koje ima u kompanijama i općenito podržavam proces privatizacije, ali pod uvjetom da novac ide u investicije, a ne u neku potrošnju kroz budžete. Nikad nije dobro kad se prodaje, ali mislim da je ključno pitanje gdje će otići novac. Ako će otići u potrošnju, onda to ne podržavam. Ako će otići u investicije, onda podržavam.
Već godinama pozivate vlasti da izdaju obveznice kojim bi se financirali javni radovi ali one su ostale gluhe na te pozive. Međutim, novi federalni premijer Mustafa Mujčinović najavio je da bi se tako nešto moglo ubrzano dogoditi. Koliko je to realno sada u uvjetima borbe za očuvanje fiskalne stabilnosti? – Mislim da sada nažalost nije dobro vrijeme za tu ideju. Sada bi bilo jako teško prodati te obveznice jer je na tržištu manjak sredstava. Ideja je dobra i ja je, naravno, podržavam, ali je pitanje je li to sada izvedivo na pravi način. Možda bi se to moglo pokušati na nekim manjim projektima ili na nižim razinama vlasti poput kantona ili općina pa da vidimo kako će proći.
Uveliko se špekulira o povećanju PDV-a na čak 23 posto? Podržavate li tu ideju i kakve bi posljedice to moglo imati? Može li se reći kako bi to gotovo sigurno potaklo inflaciju, naročito jer i plaće padaju? – To je samo špekulacija. Provjerio sam i nigdje se u institucijama koje o tome odlučuju ne razmišlja o takvom potezu. To bi bio kontraproduktivan i vrlo deprimirajući potez. Privreda i ovo sada teško financira i nema šanse da se ide u tom smjeru. To su špekulacije koje bez potrebe uznemiruju javnost. Ne očekujem povećanje PDV-a i mislim da to nije dobro rješenje.
U nekim političkim krugovima ipak se sve više spominje primjer Hrvatske kad je riječ o PDV-u. – Mislim da primjer Hrvatske što se tiče toga nije baš svijetao. Ne volim komentirati politike drugih zemalja. Oni su se opredijelili za jedan, a mi za drugi put. Mi smo pozvali MMF, a oni idu sami. Oba puta su bolna i nijedan nije baš najravniji, ali, ponavljaj, PDV u BiH ne treba dizati.
