Ina i Jadrankina doktrina

Na hitno sazvanom sastanku s Inim čelnim, nakon što je kompanija u ponedjeljak podigla cijene derivata za pola kune po litri, premijerka Jadranka Kosor jasno je definirala svoju političku doktrinu: ‘Veća socijalna osjetljivost uz uvažavanje tržišnih okolnosti.’ Upravo je tom frazom premijerka od Ine zatražila pristup u određivanju cijene goriva. Novi predsjednik Uprave Ine László Geszti sada može razmišljati o tome kako prihvatiti činjenicu da mu povećani promet zbog turističke sezone na niskim cijenama derivata odnosi milijune i milijune kuna iz blagajne koje su mu potrebne za podmirenje dugova državi i da uz to vodi računa da je zbog novih poreznih opterećenja (pri uvođenju kojih se o socijalnoj osjetljivosti nije mislilo) hrvatski građanin platežno sve nesposobniji.

Tražitelji pozitivnih signala u hrvatskom gospodarstvu napokon su pronašli jedan. Prema DSZ-ovim podacima zalihe gotovih industrijskih proizvoda kod proizvođača u lipnju su se smanjile 3,2 posto u odnosu na prijašnji mjesec. Na godišnjoj razini pad je 0,8 posto, što je prvi zabilježeni godišnji pad u posljednjih četvrtina mjeseci, mogao bi značiti zaustavljanje trenda rasta zaliha gotovih industrijskih proizvoda. No priča ima i drugu stranu: gotovo 95 posto udjela u ukupnim zaliham ima prerađivačka industrija, koja je u lipnju na godišnjoj razini zalihe smanjila 1,4 posto dok joj je istodobno proizvodnja smanjena točno 10 puta više – 14,1 posto.

Bez imalo sumnje u ispravnost svojih postupaka, čovjek imenom Rade Buljubašić prije nekoliko je dana priznao novinarima Večernjeg lista da je formalno zaposlen u HEP-u, gdje prima plaću, ali ne dolazi na posao, a da kao ‘vojnik’ stranke zapravo radi u središnjici HDZ-a. ‘Tako je to u Hrvatskoj’, obrazložio je novinaru povratnik iz Australije koji je u Hrvatsku došao 2006., nakon što mu je HDZ obećao da će ovdje dobiti stan i posao. Zbog svoje iskrenosti Buljubašić je odlukom Predsjedništva HDZ-a, ali bez ikakva javnog obrazloženja, ekspresno izbačen iz stranke. Tako je to u Hrvatskoj.

Kad je odmjerio odnos štete i koristi od distribucije hrane za kućne ljubimce Purine, predsjednik Uprave Atlantic Grupe Emil Tedeschi zaključio je da mu je isplativije taj brend u svojoj brendove, otkazala ugovor i prestala distribuirati njezine proizvode iz segmenta hrane za kućne ljubimce. Samo dva dana poslije Nestlé je objavio da je distribuciju Purine hrane za kućne ljubimce dobila tvrtka Alca Zagreb, koja je time bitno ojačala svoju konkurentska poziciju na tom tržištu.

Predsjednik Uprave zagrebačkog Končara Darinko Bago hitno bi morao angažirati jednog ili više vršnih stručnjaka za prodaju, pa koliko košta da košta. Iako su Končarevi inženjeri nedvojbeno napravili dobar tramvaj (Zagrepčani nemaju nikakvih primjedbi!), Končar nikako ne uspijeva svoj proizvod plasirati na druga tržišta. Posljednja odbijenica u nizu stigla je iz Beograda, koji je umjesto Končareva izabrao tramvaj španjolskog ponuđača. Moguće je da su španjolski tramvaji tehnički bolji od hrvatskih, što je službeno beogradsko obrazloženje u izboru, no još je vjerojatnije da su Španjolci u Beograd došli sa stručnjim prodajnim timom od Končareva.

Dok se članovi nadzornih odmoća svih mogućih tvrtki u vlasništvu države lijepo odmaraju, NO kutinske Petrokemije prošlog je tjedna napravio krucijalnu pogrešku održavši sastanak na kojem se glasovalo o smanjenju plaća u skladu s Vladinom preporukom o 10-postotnom smanjenju plaća u poduzećima u državnom vlasništvu. Petrokemijin se NO izjasnio da plaće treba smanjiti članovima Uprave, ali ne i drugim zaposlenicima. Time su članovi NO-a na sebe navukli bijes potpredsjednika Vlade Damira Polančeca, koji je ustvrdio da su pojedini članovi Petrokemijina NO-a zaboravili koga u tom tijelu predstavljaju. U međuvremenu ni u jednoj drugoj državnoj tvrtki nije održan sastanak NO-a, a vjerojatno i neće biti tako skoro, sve dok se ne vidi hoće li Petrokemijin NO ostati u istom sastavu.

Nakon što je podijelio packe Petrokemijinu NO-u zbog neposlušnosti, Damir Polančec i sâm je dobio packe od svoje šefice, i to zbog ‘nedopustiva soliranja’ u intervjuu danom Novom listu. Polančec je, naime, izjavio da je ‘u svaki tim, pa i Vladu, dobro povremeno unijeti malo svježe krvi ili jednostavno zaroširati pojedine pozicije. To donosi novi pogled, a tako i novu kvalitetu.’ Njegova je šefica na to odgovorila da ‘Vladi trenutačno ne treba nikakva krv’, čime je odbila i svaku pomisao na to da u Vladu uđe SDP-ov saborski zastupnik Ljubo Jurčić, o čemu su početkom tjedna brujili kuloari.

Europa je odahnula, ali za otvaranje šampanjca ipak je još prerano. Prošlog su tjedna Njemačka i Francuska objavile da je gospodarski rast u drugom ovogodišnjem kvartalu bio pozitivnih 0,3 posto, čime je i formalno završeno razdoblje recesije u te dvije zemlje. Vijest iznenađuje jer su ekonomisti bili uvjereni da će oba gospodarstva zabilježiti pad. Prema procjenama trebao je biti 0,3 posto u Njemačkoj i 0,2 posto u Francuskoj. Bez obzira na oporavak dva najveća gospodarstva eurozone ipak još nije sigurno proglasiti i kraj recesije. Za puni gospodarski oporavak trebać preokrenuti i negativan trend u zapošljavanju. Trenutačna pak situacija na tržištu rada ide u prilog tomu da će gospodarski oporavak vjerojatno biti spor i dugotrajan.

Željko Kerum shvatio je da, želi li sačuvati prijatelje, mora od sebe maknuti novinare. Zbog napisa u medijima Kerumovi prijatelji ostali su bez posla vrijednog šest milijuna kuna koji im je on namjestio na opremanju dječjeg vrtića. Pokriće za to našao je u zakonskoj odredbi da u slučaju žurnosti ne treba raspisivati javni natječaj. A Kerumu se žurilo s tim poslom jer je drugom prijatelju obećao da će vrtić biti dovršen do rujna. Međutim, budući da je na to reagiralo Državno odvjetništvo, Kerum je biranim psovima izvršio novinare, nakon čega je odlučio sa sedmom silom komunicirati isključivo pismenim putem. I to faksom, nikako e-poštom.