Projekt Oprovečka

Poslovna izvješća banaka pokazuju trend pogoršanja naplate kredita. Sve banke zbog toga su morale povećati rezervacije.

Izvješća o poslovanju banaka u prvoj polovini godine pokazuju trend pogoršanja naplate kredita. Sve su banke povećale izdvajanja za nena- plative kredite, pri čemu građani imaju sve veći udjel. Dok su već na prve naznake nelikvidnosti banke uskakale poduzećima reprogramiranjem zbog pada standarda i otpuštanja, građani sve češće postaju problematični klijenti.

U Erste banci kažu da su se troškovi vrijednosnih usklađivanja i rezerviranja za gubitke u prvom polugodištu ove godine u odnosu na isto razdoblje lani gotovo udvostručili, sa 68 milijuna kuna na 127 milijuna. Pola tog iznosa odnosi se na kredite odobrene građanima iako je zbog rasta nelikvidnosti na tržištu i udjel loših plasmana poduzeća blago porastao. No tvrde da su ti troškovi unutar predviđenih veličina, pa je udjel problematičnih plasmana u ukupnom portfelju otprilike tri posto.

U PBZ-u su rezervacije u prvom polugodištu 2009. godine bile 167 milijuna kuna, što je 67 posto više nego u cijeloj prošloj godini, kad su rezervirali ukupno 100 milijuna. U tom su iznosu zastupljeniji građani, a prošle su godine pretežito bila samo poduzeća.

Takav trend potvrđuju i u Zabi. Rezervacije su porasle na 235 milijuna kuna, čak 182 milijuna više nego u prvoj polovini prošle godine, pri čemu su najviše porasle one u sektoru građanstva.

Za razliku od Zabe, PBZ-a i Este banke, u Raiffeisenu i Hypo banci veći dio problematičnih kredita odnosi se na poduzeća. Naime, u Raiffeisen banci u prvom polugodištu ove godine čak 68 posto rezervacija odnosilo se na pravne osobe. Razlika između udjela loših plasmana poduzećima i građanima nešto je manja u Hypo Alpe-Adria-Banku, no u strukturi troškova rezervacija za kreditni rizik vidljiva je blaga dominacija troškova izdvojenih za poslovanje s pravnim osobama.

Čedo Maletić neće prije studenoga ove godine zasjeti na čelno mjesto HPB-a (tada istječe mandat sadašnjoj Upravi), no vlasnik Imex banke Branko Buljan nema mnogo vremena da pronađe novo vodstvo. Pitanje je tko će biti spreman preuzeti kornilo, jer u kuloarima se priča da je vlasnik u nekoliko navrata (bezuspješno) već pokušao prodati banku.

Izgledi da nađe kupca mali su jer će Imex i s dokapitalizacijom ostati malom bankom s limitiranim mogućnostima rasta, a i cijena sigurno ne bi bila zadovoljavajuća. Ne bude li zainteresiranih, vodstvo bi mogao preuzeti netko iz same banke ili pak sâm Buljan, koji je već bio na čelu banke, a trenutačno je u Nadzornom odboru.

Najavljenoj prodaji Slobodne Dalmacije – trgovine Tisku, najvećem lancu kioska u zemlji, na sjednici Nadzornog odbora Slobodne Dalmacije protivili su se jedino predstavnici sindikata, a odlučujući je glas ‘za’ dao predstavnik Hrvatskog fonda za privatizaciju. Zbog toga ga sindikati optužuju da je pogodovao većinskom vlasniku Slobodne – EPH-u Ninoslava Pavića.

• Kiosci su bili izvor gotova novca koji je zaposlenima osiguravao najmanje dvije plaće unaprijed. Ako vlasnik želi razvijati osnovnu djelatnost, bilo bi bolje da se umjesto kioska riješi udjela u adriatica.netu – misli Marijo Kavain, predsjednik podružnice Sindikata novinara Hrvatske u toj tvrtki.

Grupa Megrad okuplja četiri tvrtke u kojima je zaposleno 135 ljudi. Ukupni su joj prihodi u 2008. bili 163 milijuna kuna. Ove godine privodi kraju gradnju stambenog naselja na Svetom Duhu u Zagrebu i planira nove projekte u Oporovečkoj i Adžijinoj ulici te u Vodnjanu.

Prva je Megradova zgrada u kojoj se stanovi nude u najam s mogućnošću otkupa.

Samo devet posto sudionika prošlotjedne Liderove web-ankete prvih 40 dana premijerke Kosor ocjenjuje kao dobro odrađen posao. Najviše ih (48 posto) misli da je Kosor u tom razdoblju loše pristupila gorućim problemima, a ostatak (43 posto) da nema dugoročnu viziju.