U planu više od 7.000 mjesta

Mnogi duhovi uzburkali su se na spomen mogućeg poskupljenja studentskih domova u Zagrebu – nagadalo se o povećanju iznosa od 300 posto, paralelnom povećanju cijena prehrane, spekuliralo se s mogućnošću da ta poskupljenja potaknu studente na bunt; pa su mnogi koji su dobili mjesto u studentskom domu zabrinuto čekali da se dozna točna informacija o iznosu koji će morati platiti za smještaj. Ipak, oni koji studiraju u Zagrebu doznali su što ih čeka najesen – cijene studentske prehrane, koje se nisu mijenjale od 1998. godine, ostat će iste, a cijene studentskog smještaja, koje se u metropoli nisu mijenjale od 1993. godine, bit će povišene.

Sasvim je sigurno da studentima koji dolaze na studij u metropoli i moraju naći smještaj to nije drago i da je svako poskupljenje u vremenu kad većina građana teško preživljava krajnje nepopularno. Ipak, ono na što se stalno iznova zabravlja položaj je onih koji su se odlučili otići na studij ne u Zagrebu, već u neki drugi grad. Ti se studenti također suočavaju s problemima koje sa sobom nosi odlazak od kuće, često i većima nego njihovi kolege u glavnom gradu. Istina je da od oko 10 tisuća mjesta koliko uopće postoji u studentskim domovima, oko 70 posto otpada na krevete u Zagrebu, što je i logično s obzirom na veličinu zagrebačkog Sveučilišta, ali u Hrvatskoj postoje studentski domovi i u drugim gradovima, a njihove cijene za ovu godinu mahom još uvijek nisu formirane.

Nova, viša cijena za one koji studiraju u Zagrebu iznosit će maksimalno 300 kuna na mjesec – toliko će studenta (odnosno njegovu obitelj) stajati najbolje opremljena soba, odnosno soba u domu prve kategorije. Student u starijem domu lošije kategorije može naći smještaj i za uistinu neznatan iznos od sto kuna na mjesec, naravno pod uvjetom da je mjesto u domu uopće dobio, jer uvijek postoji velika konkurencija.

Za usporedbu, mjesto u domu u Rijeci istog studenta na mjesec bi stajalo 345 kuna, u Varaždinu minimalno 450, dok bi u Osijeku student za mjesto u starijem domu platio 210, a u novijem 420 kuna. Računica je vrlo jednostavna, krevet u najboljem zagrebačkom domu za studenta je jeftiniji od kreveta u većini studentskih domova u Hrvatskoj. Osim toga, dok je zagrebački studentski centar objavio cijene smještaja, drugi studentski centri još se nisu izjasnili o tome hoće li njihove cijene u idućoj akademskoj godini ostati iste, pa bi već sad skuplji studentski smještaj mogao vrlo brzo biti još skuplji.

Odluke se dakle tek trebaju donijeti, uprave mnogih studentskih centara još uvijek su na godišnjim odmorima, ali čini se da će poskupljenja biti – barem u nekim domovima. Tu tezu potvrđuje i ravnatelj Studentskog centra Varaždin Čedomil Kekić.

• Realna cijena doma u Varaždinu je 880 kuna, pa čak i sa subvencijom Ministarstva ne pokrivamo troškove. Dodatni problem je u tome što gubitke inače pokrivamo zaradom od student servisa, a u srpnju su ti prihodi pali 20 posto. Sad ćemo sjesti za stol sa studentima, iznijeti im sve naše proračune i pokušati zajedno doći do neke realne brojke – objašnjava Kekić, koji napominje da ni to korištenje sredstava iz student servisa za pokrivanje troškova nije dobro rješenje, iako su se njime dosad bili prisiljeni služiti – ta sredstva bi naime trebala biti korištena za poboljšanje studentskog standarda.

Zbog toga će vjerojatno narasti cijene u Varaždinu, dok se prema neslužbenim informacijama u Osijeku cijene vjerojatno neće mijenjati. U ostalim studentskim centrima teško je saznati makar i neslužbene informacije o tome hoće li se ići na povećanje cijene pa studente do posljednjeg trenutka čeka neizvjesnost, što im svakako otežava planiranje troškova i unosi dodatni nemir među one koji su i dosad teško pronalazili sredstva koja su im nužna za studiranje. Ono što se ipak može čuti u studentskim centrima odavno je poznato – s cijenama koje nude studentima i subvencijom Ministarstva ne uspijevaju pokriti troškove doma.

Studentskim centrima upravljaju njihova matična sveučilišta, koja ujedno stoga određuju i cijenu smještaja. Ministarstvo studentima samo osigurava subvenciju za taj smještaj i, bez obzira na trenutačnu gospodarsku situaciju, proračunska sredstva za tu namjenu neće se smanjivati u odnosu na prethodne godine – objašnjava glasnogovornik ministarstva Duje Bonacci.

Pouzdano se dakle zna da neće biti promjena (pa tako ni povećanja) te subvencije koju daje Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, a koja je 105 kuna po studentu. Ako se tome doda poskupljenje energenata i poslovanje koje već u startu nije ni na nuli, a kamoli isplativo, studenti koji ne studiraju u Zagrebu trebali bi biti svjesni da je povišenje cijene njihovih soba u studentskim domovima vrlo realna opcija. U slučaju da njega ipak ne bude – još bolje, ali treba reći da čak i u slučaju poskupljenja cijene sobe u domu studenti teško mogu naći jeftiniji smještaj.

Na raspolaganju im je doduše i oko dvije tisuće mjesta u učeničkim domovima, koja ostaju upražnjena nakon što se smještaju srednjoškolci. Ali kad se iz računice maknu i ta mjesta, student koji ne živi blizu grada u kojem studira i treba smještaj teško da će jeftinije proći kao podstanar.

Iako Ministarstvo odobrava subvenciju za privatno podstanarstvo za oko 10 tisuća redovitih studenata sveučilišnih i stručnih studija, to je samo 147 kuna, a pronaći jeftinu sobu ili stan prilično je teško. Najviše studenata javlja se na natječaj za dodjelu subvencije za privatni smještaj u Zagrebu, Rijeci, Osijeku i Splitu, a u velikim gradovima i cijene podstanarstva uvijek su visoke za studentski džep, pa je jasno zašto je većini studenata smještaj u domu prvi izbor. Koliko će ga plaćati u novoj akademskoj godini doznat će veoma brzo, jer odluke o cijeni bit će donesene prije nego studenti usele u dom, dakle u sljedećih mjesec dana.