1. Tražite pozitivne strane

Pozornost je oskudan resurs. Većina ljudi ne uspijeva je dobro podijeliti na više stvari istodobno. Upravo zato njezino odvlačenje zbog uporabe bežičnih uređaja na sastancima pridonosi donošenju loših odluka.

U uporabu BlackBerryja, iPhonea i svih drugih bežičnih uređaja na sastancima, posebno onima na najvišem kompanijskom vrhu, trebalo bi zabraniti. U tom su zahtjevu kategorični mnogi stručnjaci za poslovni menadžment. Tvrde da odvlačenje pozornosti što čine te spravice, nedvojbeno pridonosi donošenju loših odluka. To vrijedi za sve vrste organizacija, a posebno u slučaju korporativnih direktora. Dopuštanje uporabe tih uređaja može se, teoretski, smatrati kršenjem njihovih dužnosti prema dioničarima jer posljedica je svake loše i nedovoljno promišljene odluke smanjenje profita i vrijednosti kompanije.

A bežični su uređaji s mogućnošću uporabe e-pošte postali uobičajena pojava u korporativnim sobama za sastanke i uopće na svim vrstama sastanaka. Rutina je svima dobro poznata: čuje se tiho zvanje, ruka poseže za futrolom, ramena i glava padaju u položaj ‘BlackBerryjeve molitve’, da bi se na kraju, nakon nekoliko minuta, navodni čuvari dioničarskih interesa i agilnoga korporativnog upravljanja vratili, pogledom i pozornošću, na sastanak i temu.

Pozornost je oskudan resurs. Dapače, neki je stručnjaci opisuju kao najograničeniji resurs u većini organizacija. Većina ljudi ne uspijeva je dobro podijeliti na više stvari istodobno. Rijetki su oni koji poput Napoleona mogu raditi nekoliko stvari istodobno. Štoviše, René Martois, neurolog i direktor laboratorija na Sveučilištu Vandebilt, tvrdi da je ključno ograničenje mozga nemogućnost koncentriranja na dvije stvari u isto vrijeme. U nedavnoj studiji o podijeljenoj pozornosti David Strayer i njegovi kolege na Sveučilištu u Utahu zaključili su da ‘vozači koji razgovaraju telefonom češće sudjeluju u sudarima nego dok voze pod utjecajem alkohola’. Istraživači to objašnjavaju ‘sljepoćom pozornosti’.

Većina dioničara voljela bi vjerovati da njihovi direktori nisu ni pijani ni slijepi dok vode njihove kompanije. Inače, da bi ljudsko biće moglo kvalitetno obavljati dvije stvari odjednom, jedna od njih mora biti navika ili prirodno automatizirana radnja (poput govorenja u hodu). U sobi za sastanke pak ništa ne bi trebalo, ne bi smjelo, biti stvar navike ili automatizma. Kad direktor počne odgovarati na e-poruku, koji zadatak zaokuplja njegovu pozornost: ta poruka ili sastanak kojemu prisustvuje? Najuvjerljiviji bi odgovor bio ‘e-poruka’, što znači da direktor koji je piše svoj oskudni resurs posvećuje nečemu drugomu umjesto onome za što ga dioničari plaćaju. U 99 posto slučajeva on ne čuje ono o čemu se raspravlja dok je zauzet svojim uređajem i sasvim drugim problemom.

Iako se danas mnoge stvari čine bezizlaznima, moguće je unatoč stresu uspjeti u poslu. Stručnjaci savjetuju šest načina kako istrenirati mozak da bude optimističan.

Stručnjaci navode studije koje su pokazale da ljudi koji imaju dnevnu listu zahvalnosti i provede stvari s nje s vremenom postaju sretniji i uspješniji. Prema tom konceptu svaki dan prije spavanja valja se sjetiti triju stvari na kojima ste zahvalni i izgovoriti ih naglas. Pokušate li bar jednu od njih povezati s poslom, trenirate svoj mozak da otpusti dnevne brige i primijetite pozitivne strane vašeg posla, poput toga da uopće imate posao.

Mnogi ljudi misle da riječi ‘posao’ i ‘zabava’ isključuju jedna drugu, no istraživanja pokazuju da provale veselja, bilo da je riječ o smiješku upućenom kolegi ili gledanju isječka na YouTubeu, rezultiraju jasnijim i kreativnijim razmišljanjem. Kad smo sretni, naši neuroni gibaju se brže i učinkovitiji su. Čak i dok predano radite, napravite nešto što vas veseli kao malu nagradu samima sebi, primjerice pregledajte fotografije sa zadnjeg ljetovanja ili pročitajte zabavan blog.

Dokazano je, naime, da neki čimbenici iz okoline mogu utjecati pozitivno ili negativno na mozak. Stoga je uputno postaviti slike i predmete u svoj ured koji navode na pozitivno razmišljanje. Zasigurno će utjecati na vaše raspoloženje.

Ako vas zabrinjavaju loše vijesti, glasine ili rokovi, uzmite si tri minute za zapisivanje svojih osjećaja. Neurolozi su otkrili da verbaliziranje negativnih misli može vatrogasno djelovati na loše osjećaje.

Pametni ljudi često rade blesave stvari u stresnim vremenima. Jedna od njih jest zapostavljanje socijalizacije u svrhu posvećivanja poslu. Treba činiti upravo obrnuto. Desetljeća istraživanja pokazala su da su bliske veze s obitelji i prijateljima jedan od glavnih čimbenika sreće koje čak mogu pomoći produljenju životnog vijeka.

Posljednja je preporuka pogled na posao kao na niz sprintova, a ne maraton. Znate što se događa kad predugo sjedite za stolom: mišići se stegnu, oči slabije funkcioniraju i energija pada. Mnogi ljudi nisu svjesni da nakon dva sata kontinuiranog rada ljudski mozak počne usporavati dok tijelo istodobno akumulira stres i umor. Zato valja raditi i podijeliti u kratke sprintove od 90 ili 120 minuta sa stankama od pet minuta. U tom vremenu možete prošetati uredom, nazvati prijatelja, slušati glazbu ili se jednostavno razgibati. Rezultat neće biti samo manji umor nego, dapače, povećanje koncentracije i produktivnosti.