INTERVJU

Vidra, agencija za regionalni razvoj Virovitičko-podravske županije, dobila je bespovratni iznos od 120 tisuća kuna na temelju natječajnog projekta ‘Poduzetničke potporne institucije’ koji provodi Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva u suradnji s Hrvatskom agencijom za malo gospodarstvo. Dobiveni novac upotrebljavat će se za promidžbu poduzetništva Virovitičko-podravske županije, za informiranje i savjetovanje poduzetnika, poticanje poslovnog povezivanja te privlačenje ulaganja u županiju.

Bespovratnom financijskom potporom od 50 tisuća kuna Ministarstvo turizma poduprlo je projekt ‘Turistički klaster Lonjsko polje’ koji provodi Razvojna agencija Sisačko-moslavačke županije. Agencija se našla među 38 projekata Županije. Potpora Ministarstva iskoristit će se za izradu strateškog plana razvoja klastera, odnosno za stručno usavršavanje članova Agencije i za promidžbu njihovih turističkih planova. Tim se projektom ciljano potiču organizirani oblici turističke suradnje da bi se ubrzao razvoj ruralnog područja Sisačko-moslavačke županije i tako pridonijelo ravnomjernom regionalnom razvitku u skladu sa strateškim ciljevima županijskoga razvoja. Projektnim aktivnostima turistički klaster želi svojim članicama pružiti mogućnost razvoja održivog regionalnog sustava upravljanja, razvoja i prodaje inovativnih turističkih proizvoda.

Izaslanstvo belgijske Regionalne obrtničke komore iz Antwerpena u društvu čelnika Županijske obrtničke komore posjetilo je Gradsku upravu Slavonskoga Broda gdje će početi zajednički projekt ‘Cjeloživotno obrazovanje obrtnika’. Projekt financira flamanska Vlada, a Grad Slavonski Brod podupire povezivanje županijske i belgijske obrtničke komore i razmjenu iskustva u cjeloživotnom obrazovanju obrtnika i poduzetnika koji bi izravnim kontaktima mogli poboljšati gospodarsku suradnju Flandrije i Slavonije.

Međunarodni obrtnički sajam koji će se održati od 9. do 16. rujna u Celju predstavljen je u prostorijama Hrvatske obrtničke komore. Riječ je o četvrtom nastupu hrvatskih obrtnika u Celju. Ove će se godine predstaviti umjetničke i industrijske odjevke od obojenog metala, metalne proizvode, proizvode od plastičnih masa te mnoge druge. Hrvatska obrtnička komora snosiće 50 posto troškova izlaganja na sajmu.

Prvi hrvatski privredni sajam u zemljama Beneluxa održat će se 16. studenog u zgradi World Trade Centera u poslovnom središtu Rotterdama. Organizator manifestacije jest Faraon Business Developments, tvrtka koja se posljednjih 15 godina bavi trgovinom. Svim zainteresiranim gospodarstvenicima osigurat će prostor, logistiku, dolazak poslovnih ljudi i tvrtki, uspostavu poznanstava sa stranim tvrtkama i pojavljivanje na lokalnim televizijskim postajama. Sudionicima će također biti organizirana izrada kataloga s informacijama o njihovim gospodarskim aktivnostima kao i pomoć za vrijeme sajma.

Desetoro učenika koji se školju za deficitarna obrtnička zanimanja elektromehaničara, frizera, stolara, kuhara, trgovca i vodoinstalatera za ovu je školsku godinu dobilo stipendiju od tisuću američkih dolara. Već ih sedmu godinu dodjeljuje udruga Libertas Foundation iz Los Angelesa u suradnji s dubrovačkom humanitarnom i mirotvornom udrugom Dešom. Stipendije je u Dubrovniku u ime Libertas Foundationa budućim obrtnicima podijelio njezin predsjednik Niko Hazdovac. Novac za stipendije prikupili su Hrvati iseljeni u SAD na svečanoj večeri u veljači ove godine u povodu obilježavanja Svetog Vlaha. U sklopu udruge Libertas Foundation djeluje Fond ‘Ante i Evelyn Mr-gudić’, koji je osigurao novac za isplatu ovogodišnjih stipendija dodijeljenih učenicima ne samo iz Dubrovnika nego i iz Župe dubrovačke, Dubrovačkog primorja, Konavala i s otoka Korčule.

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva objavilo je natječaj za dodjelu bespovratnih sredstava, odnosno subvencija, za 2009. u ukupnom iznosu od 80 milijuna kuna trgovačkim društvima i poduzetnicima fizičkim osobama koje ostvaruju dohodak od obrta i s obrtom izjednačenim djelatnostima, a osnovna im je djelatnost proizvodnja tekstila i kože. Dodjeljuju se za subvencioniranje kamata na kreditu, trajnih obrtnih sredstava, marke-tinskih mjera, početnih ulaganja te za modernizaciju tehnološkog procesa. Korisnik može biti poduzetnik fizička osoba koja ostvaruje dohodak od obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti, a čija je osnovna djelatnost definirana proizvodnja tekstila, odjeće, kože i srodnih proizvoda te ako zapošljava najmanje 15 zaposlenih.

Udruženje obrtnika Koprivnice odlučilo je okupiti žene vlasnice obrta da bi se čula njihova iskustva. U tom su gradu u gotovo 30 posto obrta vlasnice žene, od kojih tri građevinarke i prijevoznice. Skup će posebnu pozornost posvetiti obrtnicama s najdužim obrtničkim stažem; među njima u koprivničkom je obrtu najduže urarka Mira Blažeković. Žene su vlasnice 231 poduzeća i 821 obrta u tom gradu. Dominiraju u djelatnostima trgovine i ugostiteljstva, a slijede frizerke, cvjećarke i knjigovotkinje. U Upravnom odboru koprivničkog Udruženja od sedmero članova dvije su žene, a u Skupštini Udruženja gotovo ih je pola, deset od 21. Premda ukupan broj obrta posljednjih godina u Koprivnici pada, raste broj obrta koje otvaraju žene.

Mi taj novi model nazivamo Upravljački sustav Kaotika. Riječ je o inovativnom modelu kojim se minimalizira ranjivost i iskorištavaju mogućnosti – a time se stvara prednost pred konkurencijom.

Upravljački sustav Kaotika pomaže menadžerima da ponovno promisle cjelokupni pristup upravljanju i marketingu tijekom recesije i u drugim turbulentnim uvjetima, pa među ostalim i kako razviti sustav za rano upozoravanje i identificiranje prvi znakova promjena, među koje spadaju i razorne inovacije i šokovi; stvoriti detaljne najgore, najbolje i najčešće scenarije korištenjem strategija za učinkovito suočavanje sa svakim od njih; strateški rezati troškove ili povećati učinkovitost; osigurati tržišni udjel u temeljnome potrošačkom segmentu; komprimirati strateško planiranje u kraće, tromjesečne cikluse kako bi se lakše pratio puls kompanije te spriječiti potencijalno katastrofalne posljedice napuštanja temeljnih načela.

Globalizacija i tehnologija dvije su glavne sile pomoću kojih je stvorena nova razina isprepletenih krhkih u svjetskoj ekonomiji. Globalizacija za proizvođače u nekoj zemlji znači da sve češće uvoze resurse iz drugih zemalja, a i da sve češće izvoze svoj krajnji proizvod u druge zemlje. Tehnologija – u smislu računala, interneta i mobilnih telefona – omogućava strujanje informacija diljem svijeta nevjerojatnom brzinom. Vijesti o nekim prodornim otkrićima, korporativnim skandalima ili smrti neke važne osobe šire se diljem svijeta. Dobra su strana toga niži troškovi, no loša je strana povećana ranjivost. Eksternaliziranje je uvijek imalo svoje zagovornike i svoje kritičare. Dok je globalna međuovisnost svima korisna u dobrim razdobljima, u lošima ona brzo širi mnogo boli i štete.

Sa strateške strane, kompanije moraju ostati usredotočene na zadovoljavanje potreba svojih ciljnih kupaca, a pogotovo obraćati pozornost na najbolje kupce. U mnogim poslovima malen broj kupaca pokriva nerazmjerno velik udjel u prodaji. Kompanije ne mogu početi rezati troškove dok ne procijene što se događa s njihovim kupcima, konkurentima, distributerima i dobavljačima. S kakvim se problemima suočavaju njihovi kupci? Kakve poteze povlače? Na koji način može kompanija pomoći svojim klijentima? Što radi konkurencija? Kakve se prilike otvaraju u međuvremenu? Koliko je rizika kompanija spremna preuzeti? Svaka kompanija mora djelovati na način koji najviše obećava kad je riječ o čuvanju klijenata, snage marke i njenih dugoročnih ciljeva.