Home / Tvrtke i tržišta / Objašnjenje

Objašnjenje

Hrvatske kompanije rasle sporije od konkurenata u tranziciji. Osim što sporije rastu, hrvatske kompanije previše su orijentirane na domaće tržište. Ostale najveće srednjoeuropske tvrtke očito imaju jači izvozni potencijal i više ulažu u druge države postižući tako organski rast.

Samo je jedanaest hrvatskih kompanija, prema financijskim rezultatima u prošloj godini, na rang-listi 500 najvećih tvrtki u Srednjoj Europi, pokazala je studija revizorske kuće Deloitte. Udjel hrvatskih kompanija u prihodima 500 najvećih je skromnih 2,27 posto, a udjel dobiti je još i nešto niži – 2,12 posto. Domaća jedanaestica prodali su tako roba i usluga u vrijednosti od 15,2 milijarde eura, a pojedinačno su hrvatske kompanije upravljale više od prosjeka, no manje od čeških, srpskih, slovenskih, latvijskih, mađarskih ili ukrajinskih tvrtki.

Zabrinjava i trend smanjenja broja hrvatskih predstavnika na listi najvećih Srednje Europe. Naime, 2007. godine na rang-listi je bilo 12 domaćih kompanija, četiri banke (Zagrebačka, PBZ, Erste i RBA) i tri osiguravajuća društva (Croatia osiguranje, Allianz Zagreb i Euroherc), dok su 2006. među najvećima uz prošlogodišnje predstavnike bile još četiri tvrtke (HEP-Distribucija, Adris, Končar i OMV Hrvatska), šest banaka (na listi su bili i Hypo te Splitska banka) i ista tri osiguravatelja.

U usporedbi s 2007., izuzev izostanka Zagrebačkog Holdinga s prošlogodišnje liste, društvo je ostalo isto, uz nešto izmijenjene odnose snaga. Prošle je godine tako Agrokor prestignuo Inu, zauzevši 25. mjesto među 500 najvećih te treće mjesto u sektoru consumer biznisa.

No, osim Agrokora, hrvatske kompanije zabilježile su lošije pozicije nego 2007., ali i 2006. godine. Pa tako iako su domaće kompanije rasle u prošloj godini, rasle su sporije od ostalih tvrtki regije. Pokazuje to i da hrvatske kompanije svoj rast temelje većinom na domaćem tržištu, dok ostale srednjoeuropske tvrtke očito imaju jači izvozni potencijal i više ulažu u druge zemlje regije ostvarujući tako organski rast. Primjerice, domaće su kompanije u prošloj godini uložile 127,5 milijardi eura u inozemstvu.

Kad je riječ o najvećima u Srednjoj Europi, prvo mjesto i dalje drži poljski PKN Orlen, naftna kompanija koja je od prodaje zaradila 22,6 milijardi eura i tako poboljšala rezultat za 34,3 posto, no uz gubitak od 719 milijuna eura. Objašnjenje za gubitak je, kao i kod Ine, veliki pad cijene nafte i naftnih derivata u drugoj polovini godine, s time da je domaća naftna kompanija svoj gubitak od 1,1 milijardu kuna podebljala nerealnim cijenama plina na hrvatskom tržištu.

Od deset najvećih čak šest kompanija dolazi iz sektora energetike i naftne, a gleda li se i cijela lista najdominantnije su upravo kompanije iz tog sektora. Na drugom je mjestu, kao i godinu prije, mađarski MOL, a slijede ga dva proizvođača MetInvest Holding i češka podružnica Škoda.

Još jedno elektroenergetsko poduzeće ČEZ našlo se među top 10, a rast, i u ne tako dobrim uvjetima kao u 2007., toj državnoj tvrtki omogućile su akvizicije aktivnosti prijašnjih godina. Kad je riječ o regiji Jadran, hrvatsku Inu sijedi NIS i Petrol Groupa, a ispred domaćeg HEP-a i slovenskog HSE-a je srpski EPS.

U srednjem roku može se očekivati daljnja regionalna konsolidacija u tom sektoru, pogotovo u naftnom biznisu, koji je najmanje reguliran i najmanje se koristi kao instrument socijalne politike. Plin i električna energija još su često pod velikim utjecajem države, a kao rezultat nemogućnosti određivanja tržišne cijene tim kompanijama nedostaje kapital za investiranje u nove kapacitete, koji su bolno potrebni toj regiji.

Kad je riječ o alternativnoj energiji, kao podsektoru, njime dominiraju mali i brzi investitori koji dobro koriste prilike, odnosno pravni okvir koji potiče ulaganja u alternativnu energiju u regiji. Izuzev energetike, dobar je biznis, pokazuje lista 500 najvećih, i trgovina. Kad je riječ o susjedima najbolje je pozicioniran slovenski Mercator, srpska Delta maxi, a slijedi ih Konzum. Prošle su godine maloprodavači, na račun vlastitih marži, podnijeli više troškove energije i robe.

Delta Maxi imala je najveći rast (35 posto), a slijedi je Konzum s 19-postotnim povećanjem prihoda. Konzum je, za razliku od drugih ključnih kompanija koje se bave maloprodajom, zabilježio rast unatoč izazovima s kojima se suočava cijela industrija.

U 500 najvećih svrstale su se samo tri farmaceutske kompanije iz regije Jadran – Krka, Lek i Pliva kojoj je godinu obilježio dolazak novog vlasnika – izraelske Teve koja je Plivu preuzela od Barra. Kao što pojašnjava Janez Škrubej, pomoćnik direktora u Deloitteu, prošle godine nije bilo velikih akvizicija pa su Krka, Belupo, Bosnalijek, Jadran Galenski i Alkaloid ostali nezavisni. No, s obzirom na globalne trendove, očekuje se daljnja konsolidacija te industrije u regiji.

Rast imovine, iako sporiji nego prošlih godina, zabilježile su banke, a u svim zemljama regije, kaže Ivan Fabijančić, pomoćnik direktora u Deloitteu, bez obzira na različite faze razvoja, primjetno je smanjenje kreditiranja. Najveća srednjeeuropska banka je mađarska OTP Bank, s imovinom od 35,4 milijarde eura te neto prihodom od 959,5 milijuna eura. Četiri hrvatske banke uprihodile su 36,1 milijardu eura uz dobit od 564,6 milijuna eura.

Sporiji rast zabilježio je i sektor osiguranja, na čelu s poljskim PZU-om, a tri domaća osiguravatelja na listi 50 najvećih osiguravatelja ostvarila su bruto premiju od 802,3 milijuna eura. Najmanje povećanje zabilježeno je u kategoriji životnih osiguranja. Prva polovina ove godine pokazuje blago smanjenje u bruto premijama u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, što je vjerojatno rezultat ekonomskog usporavanja i smanjenja raspoloživoga realnog dohotka.

Usporede li se ekonomski pokazatelji prve polovine ove godine s istim razdobljem prošle godine (pad BDP-a od 6,3 posto, nelikvidnost, smanjenje kreditiranja, pad izvoza 17 posto te pokrivenost uvoza izvozom od niskih 49 posto), teško je očekivati da će u sljedećoj rang-listi najvećih srednjeeuropskih kompanija hrvatskih tvrtki biti više. Već započet opadajući trend u kombinaciji sa sve jačim utjecajem recesije ne ostavlja mnogo prostora za iznenađenje.