Rijetko će se tko sjetiti kako je viroza spriječila bivšeg premijera Ivu Sanadera da otputuje u Davos, ali mnogi su sigurno zapamtili da je zbog crijevne viroze odgođen derbi između Dinama i Rijeke te da je zbog istog problema i Ivica Kostelić imao teškoća u Bormiju. Često ćemo i od kolega i prijatelja čuti kako imaju crijevnu virozu.
No što su, zapravo, te famozne viroze koje nam najčešće naprave pravi kaos u želucu, crijevima, pa na kraju i u cijelom organizmu? U razvijenom svijetu virusi prouzrokuju 30 do 40 posto slučajeva infektivnog proljeva, a ostatak je infekcija izazvan bakterijama, osobito salmonelom i kampilobakterima.
Virusni gastroenteritis ili upala želuca i crijeva, praćena povraćanjem, proljevom i grčevima u trbuhu, druga je najčešća bolest izazvanu virusima, odmah nakon infekcija gornjega respiratornog trakta. Mogu ga prouzročiti mnoge vrste virusa. Najčešće su vrlo zarazni rotavirusi, neki serotipovi adenovirusa, a u novije im se vrijeme pridružuju virus Norwalk i Sapor.
Za posljednji su dvojac tipične eksplozivne zaraze u izoliranim skupinama poput primjerice vrtića i škola, i to cijele godine. Šire se s čovjeka na čovjeka ne samo hranom nego i uporabom istih predmeta. Čovjek može biti prijenosnik zaraze putem stolice i do tri mjeseca nakon nestanka simptoma jer su Norwalk i Sapor posebno otporni na djelovanje želučane kiseline.
Rotavirusne zaraze najčešće su zimi i u područjima s umjerenom klimom. Mogu prouzročiti gastroenteritis s neugodnim i iscrpljujućim simptomima povraćanja i proljeva praćenim povišenom temperaturom, mučninom i općim osjećajem slabosti.
