Smanjena i ponuda i potražnja kartičarskih kredita

Rend zaduživanja hrvatskih građana u bankama i kartičarskim kućama po kreditnim karticama počeo se smanjivati još potkraj prošle godine, pa je na kraju srpnja ove godine iznos zaduženja pao na 5,1 milijardu kuna, odnosno bio je otprilike 350 milijuna kuna manji nego na početku godine. Na smanjenje rasta tih popularnih kredita zasigurno je utjecala i utječe i aktualna financijska kriza, pad standarda građana, ali i manja ponuda tih kredita te još više njihova skupoća. Naime, nije tajna da im se cijena penje od 9,8 do 13,4 posto. Drugim riječima, riječ je o jednom od najskuplje kredita na našem financijskom tržištu.

Skupoća im je, dakako, i najveća mana, pa se na pitanje koliko su isplativi nameće nedvosmislen odgovor da nije nimalo isplativo zadužiti se tim kreditima. Ipak, oni imaju i brojne prednosti u odnosu na ‘klasične’ bankarske kredite. Naime, kupnja i otplata kreditnim karticama brza je i jednostavna – nema dodatnih naknada za odobravanje kredita, nisu potrebni jamci i sudužnici ni drugi instrumenti osiguranja, odnosno najčešće je dovoljno u banci samo pokazati karticu i osobnu iskaznicu i novac je već na računu. Poznavatelje prilika, pak, znatno više od ovogodišnjega šest postotnog pada iznosa zaduživanja brine i stalni rast udjela loših kredita. Prosječan udio nenačelnih potraživanja građana u primjerice Raiffeisen banci približno se kreće do tri posto ukupnoga kreditnog portfelja. Prema vrijednosti u 2008. godini, u prvih pet mjeseci ove godine zapazili su i usporavanje naplate kod kartičarskih kredita od oko osam posto. Do kraja godine može se očekivati i pogoršanje. Procjenjuju da bi se postotak loših plasmana mogao povećati na razini sustava i do devet posto.

Dijelom i zbog ukupne globalne krize ali i povećanih rizika povrata kredita sada već većina naših banaka, čini se, više u svojoj ponudi i nema jednostavnih gotovinskih kredita (na ime) za koje je dovoljno biti vlasnik kreditne kartice. Umjesto toga na ‘meniju’ je sve češće obročna otplata, na tri do 12 mjesecnih rata.

U Zagrebačkoj banci kažu da stalno prilagođavaju i ‘prekrajaju’ i ponudu po kreditnim karticama prema mogućnostima klijenata. Zbog širenja usluge prodajnom mrežom sve se više korisnika u kupnji robe veće vrijednosti odlučuje na obročnu otplatu bez kamata i naknada, kažu u Zabi.

U PBZ Cardu tvrde da su trendovi u kartičnom kreditiranju slični onima klasične kartične potrošnje, te da se osjeća tek neznatno usporavanje. Iako je hrvatsko tržište naizgled preplavljeno brojnim kartičnim proizvodima, potrošači ih još nisu naučili koristiti u punom smislu te još ima prostora za daljnji razvoj. Svaki korisnik uvelike može olakšati svoje novčano poslovanje posjedovanjem i nekoliko kartica te korištenjem dodatnih usluga koje one pružaju, poručuju iz PBZ Carda.

Kreditne su kartice u Ersteu (u njezinu je vlasništvu i Diners) okupljene na jednome mjestu, u Erste Card Clubu. U banci kažu da nisu povukli ponudu kredita po kartici Diners Cluba, no rješavaju se na individuelan način, prema ocjeni kreditnog rizika i otplatne sposobnosti. S razlogom krize primjećuju i porast zanimanja za kredite, ali i više odobrenih po toj kartici (gotovo 2,5 posto više), no kažu da ih ne brine naplativost jer kvalitetno procjenjuju klijente i ponudu prilagođavaju svakomu klijentu.

Raiffeisen banka ne nudi gotovinske kredite po karticama Mastercard i Visa jer su to revolving kartice kojima klijenti mogu podići, doduše ograničeni, iznos gotovine uz kamate od 12,5 posto (efektivna je 13,7 posto). Limite za potrošnju prema kreditnoj se sposobnosti korisnika određuje individualno. Kako je sve manje velikih kredita, neke banke u novije vrijeme ulaze i u ponudu manjih gotovinskih kredita. Tako je Volksbank odnedavno oglasio akciju nenamjenjene kredita. Zahvaljujući globalnoj krizi, ili baš zbog nje, domaće bi banke mogle u bliskoj budućnosti početi mijenjati i strukturu kredita, smanjujući rizičnije dugoročne i počevajući kratkoročne potrošačke, odnosno kartičarske kredite.

Ovih dana neki bankari najavljaju da će kamate na kartičarske (i potrošačke) kredite biti neizbježno usklađeni s takvom vrstom kredita u eurozoni. Ističu da bi ‘tamo gdje banke u Hrvatskoj zaradjuju manje od onoga što bi bila očekivana zarada na nekom usporedivu tržištu u Europi moglo doći i do izjednačavanje’, što, prema njihovoj procjeni, može značiti da će kamate (i) porasti. Dodaju, naime, i kako je rijetka pojava da potrošački i kartičarski krediti nemaju dvoznačenje kamatne stope u eurozoni, dok su kod nas ti krediti nešto jeftiniji. Premda bankari u pravilu izbjegavaju objavljivanje postotnih promjena, zna se da je zakonski limit (povećanja) razina od 15 posto. To građane ne štiti i od većeg opterećenja, s obzirom na to da efektivna vrijednost kamata, koja uključuje sve troškove kredita, može biti i mnogo veća.

Što za naše tržište znači drastično povećanje kamata? Potrošačke i kartičarske kredite hrvatski građani podižu masovno, pa ih banke gotovo i nemaju potrebe reklamirati. Nisu poširjed veliki iznosi. No, porastu li, primjerice kamate za kartični kredit u visini od 15-ak tisuća kuna, s današnjih desetak na maksimalnih 15 posto, rata kredita povećat će se za gotovo 200 kuna.

Bankari, očito, i dalje ozbiljno računaju s klijentima koji se ne odriču kartica, a kako stvari sada stojte, ‘plastika’ bi nam ipak mogla uvelike pomoći da prebrodimo i ovu godinu (ili godine) recesije.