Home / Poslovna scena / Swot analiza

Swot analiza

Organizator Zagrebačkog jazz festivala i Jazzarele napokon je dobio priliku u Zagrebu otvoriti pravi jazz klub. Njegov projekt pobijedio je na natječaju za dodjelu prostora bivšeg Casina na Trgu bana Jelačića koji upravo preuređuje.

Jazz glazba definirala je životni put Dražena Kokanovića, odvjetnika koji je svoju karijeru počeo u bivšem Unikonzumu, a nastavio je u Gethaldusu te u odvjetničkom uredu Zvonimira Hodaka. Danas se Kokanović bavi kulturnim menadžmentom i najzaslužnija je osoba za činjenicu da Zagreb ima, prema mišljenju kritičara, treći najvažniji jazz festival u Europi i što su pred zagrebačkom publikom nastupali glazbenici poput Ornettea Colemana, Kurta Elinga i Chick Corea, koji predstavljaju sam vrh svjetske jazz umjetnosti. Ljubav prema glazbi rodila se još u rodnom Slavonskom Brodu gdje je odrastao uz ploče koje su skupljali njegova sestra i otac, a za vrijeme studija u Zagrebu ljubav prema jazzu pretvorila se u neku vrstu pozitivne opsesije.

Paralelno poslu u Gethaldus optici, Kokanović je radio kao menadžer u kultnom zagrebačkom klubu Gjuro II, gdje je i stekao prve vještine u organizaciji koncerata i kulturnih događaja. Na neki način sam se svih ovih godina pripremao za posao organizatora jazz koncerata, odnosno da napravim jazz klub koji bi mogli posjećivati i građani stariji od četrdeset godina. Ljudima s minimalnom potrebom da posjete kazalište ili odu na nekakav koncert, Zagreb jednostavno ne nudi ništa. Ja sam u pravilu svakih pet godina mijenjao posao, jednostavno radim nešto, pa kada postignem nekakav maksimum, promijenim okruženje, pronađem neku drugu djelatnost i njome se bavim, dok glazbu slušam cijeli život i ona je konstanta – kaže Kokanović koji je osnovao tvrtku Sapienti Sat koja se bavi organizacijom jazz koncerata.

Kokanović ističe da je veliki problem Zagreba što ne postoji nijedna ozbiljna koncertna dvorana s kvalitetnom akustikom koja može primiti od 800 tisuću ljudi te da osim BP kluba ne postoji ni jedan klub jazz u koji bi dolazili ljudi stariji od trideset godina. Iz tog se razloga i javio na natječaj za prostor bivšeg Casina, odnosno kluba Alta, koji se nalazi na zagrebačkom trgu bana Jelačića tik do Gradske kavane.

Na natječaju je prošao Kokanovićev projekt jazz kluba, kojem se još ne zna ime, a tamo će osim jazz glazbe građani Zagreba, kao i ostali njegovi posjetitelji moći uživati i u cabaretu, kazališnim predstavama i projekcijama filmova. Cijene pića bit će prilično pristupačne, ali ako netko poželi popiti najekskluzivnije vino ili konjak, takvo će se piće za njega pronaći. U klubu se trenutačno izvode građevinski radovi, postavlja se bina i adekvatan razglas dok će tehnički uvjeti kluba omogućavati radijske prijenose koncerata, kao i videoreprodukcije putem interneta.

Kokanović trenutačno pregovara s Hrvatskim radijom, koji bi trebao na svom drugom programu prenositi koncerte iz budućega kluba, a snimat će se i albumi uživo, koji će se potom reproducirati na kompaktno diskove i distribuirati čak i u svjetskim metropolama. Video-produkcija, odnosno emitiranje koncerata putem interneta imaju višestruku funkciju: osim što će svi ljudi koji nisu u mogućnosti doći na koncert imati prilike uživati u vrhunskome jazzu, ljubitelji jazza u svijetu moći će vidjeti što nudi hrvatska jazz scena, a Grad Zagreb dobit će još jednu kulturnu znamenitost. Takva je djelatnost vrlo bitna, ne samo u financijskom smislu već u tome da se i sam Grad Zagreb putem tih diskova predstavi svijetu kao kulturna destinacija.

Do sada je radio s velikim hrvatskim kompanijama poput Vipneta, Gethaldus optike, Zagrebačke banke, Croatia osiguranja i brojnih drugih kojima su veliki kulturni događaji poput Zagrebačkog jazz festivala bili neka vrsta posredne reklame. Dakle, njegov se posao svodi na obilazak kompanija koje imaju interesa za sponzoriranje kulturnih događaja te prikupljanje novca, a tvrtke osim reklame dobiju i određeni broj ulaznica za svoje klijente.

Zbog emitiranja video-signala putem interneta s posljednjeg jazz festivala ljudi iz agencija s kojima radimo u Parizu i New Yorku, došli su u Zagreb kako bi prisustvovali jednom koncertu Tamare Obrovac. Hrvatski jazz glazbenici imaju što za ponuditi u svjetskim okvirima, ali njihov jedini problem je u tome što su iz Hrvatske, pa za njih nitko i ne zna – govori Kokanović i dodaje kako su stranci zaključili da je Tamara Obrovac izvrsna glazbenica.

Osim festivala i koncerata Kokanovićeva tvrtka Sapienti Sat, organizira koncerte za veleposlanstva, promovira i mlade glazbenike u Europi i svijetu, znači studente klavira. Šuština je u tome da ne smijete prevariti ljude. Ako obećate da ćete dovesti određene glazbenike te da će taj događaj svi mediji popratiti te da će ta manifestacija postati jedan od kulturnih događaja godine, pa kad takvo nešto i napravite dva, triput zaredom nema nikakvih problema u prikupljanju sredstava. Mi, dakle, odlazimo u tvrtke u kojima lobiramo kako bi te tvrtke financirale razna kulturna događaja. Tako smo, primjerice za Subvertive film festival odradili lobiranje i pomogli u prikupljanju sredstava i organizirali smo razna predavanja na kojima je govorio i poznati filozof Slavoj Žižek – dodaje Kokanović.

Uz dobru zabavu jazz klub bi, prema Kokanovićevim riječima, trebao vratiti kulturni identitet ovome gradu, koji se u posljednjih nekoliko godina počeo gubiti pred silnom navalom ‘Dara Bubamara’, ispravnih ‘reality’ emisija i instant-zvijezdica koje svake subote defiliraju zagrebačkom špicom, a za koje se teško sa sigurnošću može tvrditi što uistinu rade. Iz tih će razloga svoje redovite nastupe u novom jazz klubu imati stari ‘ozbiljni gradski frajer’ poput Drage Diklića i Jimmyja Stanića.

Njegova se tvrtka uz organizacije jazz festivala, koncerata za veleposlanike, promociju mladih glazbenika u Europi i svijetu te prikupljanje novca za razne kulturne manifestacije okušala i u izdavaštvu. Tako su izdali i nekoliko knjiga poput ‘Kina Like’ Damira Karakaša, Perišićeva ‘Užasa i velikih troškova’ i ‘Posljednjeg čovjeka na terenu’ te zbirku poezije Krešimira Pintarića. Kokanović za sebe govori da je on kulturni menadžer koji se posljednjih dvadeset godina, usporedno uz odvjetništvo, spremao za otvaranje jazz kluba.