Nagrade za najbolje dionice i investicijske fondove u 2008. dodijelit će se 21. rujna u Hypo centru u Zagrebu. Unatoč financijskoj krizi, konkurencija za Zlatnu dionicu i Zlatni udjel nikad nije bila brojnija.
Financijska kriza, na domaći tržište kapitala ‘uvezena’ još početkom prošle godine, svoj je zamah doživjela pretkraj 2008., nakon što je u rujnu propala američka investicijska banka Lehman Brothers, što je uzdrmalo dionička tržišta u cijelom svijetu. Globalizacija i vrlo brzi protok informacija cijelom zemaljskom kuglom utjecali su na to da su domaći brokeri, fondovski menadžeri i individualni ulagači cijelu jesen i zimu svoje financijske odluke temeljili više u skladu sa situacijom na globalnim tržištima SAD-a, Japana i Europe, a mnogo manje na fundamentima pojedinačnih kompanija izlistanih na domaćoj burzi. Nesigurnost koja je u jednom trenutku prijetila potpunim kolapsom najrazvijenijih tržišta kapitala zahvatila je i Hrvatsku, tako da je Crobex s vrijednosti od 5.245 bodova početkom 2008. potonuo na 1.722 boda na kraju prošle godine. Strah i paniku kao emocije koje utječu na investicijske odluke i profesionalaca i amatera u dioničarstvu nikako ne treba zanemariti, zbog čega je i domaće tržište kapitala potkraj godine funkcioniralo u skladu s psihologijom krda, a ne prema valuaciji i ocjenama perspektive pojedinačnih kompanija u nadolazećim kriznim vremenima.
Devet mjeseci naknadne pameti pokazalo je da je ipak postojala razlika između otpornijih i manje otpornih na krizu, pa su ulagači koji su pravilno procijenili snagu tvrtki da se nose s krizom, koja se u Hrvatskoj zrcalila ponajviše u dostupnosti novih kredita i naplativosti obavljenih poslova, danas na dobitku. Naravno, to se može tvrditi samo za one koji su u investicije na burzi ušli na vrhuncu tzv. medvjedega tržišta. Starim pak burzovnim igračima i fondovima osnovanima prije 2008. to malo znači jer je njihov ukupni gubitak još veći.
S obzirom na to da na Zagrebačkoj burzi u prošloj godini nije bilo važnijih događanja poput inicijalnih javnih ponuda, organizatori dvanaeste Zlatne dionice ove godine ne dodjeljuju posebne nagrade kao što je to bio običaj prošle godine, no donošenje nove zakonske regulative moglo bi pripomoći osnaženju tržišta kapitala u budućnosti. Zakon o tržištu kapitala koji je na snagu stupio prvoga dana 2009. promijenio je ‘regule’ poslovanja za sve sudionike na tržištu i uveo gotovo sva pravila uvriježena u zemljama Europske unije.
Ukinuta je prisilna kotacija javnih dioničkih društava i nametnuta mnogo veća transparentnost društava izlistanih na burzi i svih vrsta investicijskih fondova. Počeo je djelovati i Fond za zaštitu ulagatelja, a investicijska društva sama su u suradnji s regulatorom inicirala osnivanje posebnog fonda koji bi društvima u problemima pomogao u isplati ulagatelja. Taj Fond za stabilnost, aktivna reakcija industrije i regulatora, na svu sreću nije morao obavljati svoju zadaću u cijelosti (isplatiti ulagatelje) jer već je njegovim osnutkom spriječen dodatni val panike i povlačenja uloga u investicijskim fondovima.
Nova pravila ZSE-a donesena u lipnju omogućuju osnivanje ‘prime marketa’, tržišta dionica s najvišim standardima transparentnosti prema javnosti, osigurane likvidnosti aktiviranjem tržišnih specijalista – ‘market makera’ – a u pripremi su i složeni financijski instrumenti poput ‘short-sellinga’ i derivativa. S prvim danima rujna počelo se računati i uži burzovni indeks Crobexa 10, u kojemu se nalaze najlikvidnije hrvatske dionice, a uvršavanje nekih dionica u regionalne indekse na burzama u SAD-u i Europi navodi na zaključak da strani ulagači intenzivno razmišljaju o povratku u Hrvatsku, koja kao ‘emerging market’ ponovno postaje atraktivna. Za ponovni uzlet burzovnih indeksa to je vrlo dobra vijest.
Za 2008. nominirano je 70 dionica (u 2007. bilo ih je 66). Kriteriji za nominaciju dionica sljedeći su: prva (ili najjača kotacija ili 75 posto dana trgovanja od dana uvrštenja, odnosno kotacije) i najmanje 10 milijuna kuna prometa na tržištu kapitala za ostale dionice. Stručni ocjenjivački sud najbolje dionice bira isključivo od nominiranih dionica. Podatke za nominirane dionice izračunala je Zagrebačka burza. Nakon toga najbolje glasovanjem bira stručni ocjenjivački sud u kojem su brokerske kuće i investicijski te mirovinski fondovi. Svaki predstavnik žirija bira tri najbolje dionice, od kojih prvoplasirana dobiva pet bodova, druga tri, a treća jedan bod. Zbroj bodova daje ukupnog pobjednika u svakoj kategoriji.
U izboru najboljih investicijskih fondova upotrebljavaju se strogije matematičke formule za izračun, a osnovni su kriteriji prinos fonda (društva), rizičnost i njegova veličina. Bira se i najbolje društvo za upravljanje fondova, za čiji će izbor osim egzaktnih kvantitativnih kriterija biti zadužen i žiri sastavljen od novinara koji su u svojim redakcijama zaduženi za praćenje tržišta kapitala i investicijskih fondova. Za izbor najuspješnijih nominirana su 74 fonda.
Razlog padu profita glazbenih industrijalaca u prvom je redu njihovo uporno odbijanje novih pravila igre koje je nametnuo internet, tako da danas vrhunje ubiru kompanije poput Applea koje su u svoj poslovni model uklopile glazbene sadržaje i gomila nezavisnih ‘labela’ i samo-stalnih izvođača koji su shvatili da se s internetom ne treba boriti, nego ga prihvatiti kao novu realnost u distribuciji i marketingu glazbe kao sadržaja. Paradoks broj dva: za cijenu jednoga glazbenog CD-a u Hrvatskoj se može dobiti jednomesečni ‘flat-rate’ pristup internetu. Za to se vrijeme, koristeći se ‘peer-to-peer’ glazbenim servisima, ‘torrentima’ ili nekim drugim načinima, može doći do gotovo svega objavljenog u bilo kojem glazbenom žanru. Jest da je ilegalno, no sankcije su toliko rijetke da internetska generacija misli da je njezino pravno pravo posjedovati svu glazbu koju želi i kad to poželi. Korištenje sva je u tome da su veliki medijski igrači u glazbi s porastom internetskog pristupa i izumom mp3 formata izgubili monopol koji je unatoč proklamiranoj negativnosti ipak omiljeno poslovno okružje svih velikih korporacija.
