EBRD nakon povećanja ulaganja na 260 milijuna eura namjerava i u 2010. biti jednako aktivan

Temelju koje je dopušteno obavljanje međunarodnog prijevoza tereta, a za isto toliko je smanjena cijena CEMT Aneksa koje izdaju stanice za tehnički pregled.

Iz Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture podsjećaju, pak, da je Vlada dala suglasnost Hrvatskim autocestama za izmjenju Odluke o visini cestarine i sustavu naplate cestarine za uporabu autocesta, sukladno Zakonu o javnim cestama.

Tako hrvatski cestovni prijevoznici od početka rujna, kažu u HAC-u, ostvaruju 20 posto jeftiniju cestarine tijekom cijele godine, a ne više samo u razdoblju od 15. rujna tekuće do 1. lipnja sljedeće godine. Popust ostvaruju prijevoznici za određeno vozilo III. i IV. skupine koji cestarini plaćaju putem ENC uređaja vezanog uz registracijsku oznaku vozila, uz plaćanje trajnim nalogom putem kreditne kartice. Ministar mora, prometa i infrastrukture Božidar Kalmeta smatra da će se time promet teških vozila preusmjeriti na autoceste te zaštiti državne ceste i okoliš. Za autoprijevoznike koji još i nabave vozila koja manje onečišćuju okoliš, Vlada je dala suglasnost HAC-u i za dodatni cjelegodišnji model popusta na plaćanje cestarine na osnovi emisijskog razreda za vozila Euro 4 (tri posto) i za vozila Euro 5 (pet posto). Iz HAC-a nam dodaju da se navedeni dodatni popusti ostvaruju na isti način kao i cjelegodišnji popust od 20 posto.

Primjenom ovako predloženih modela popusta očekujemo povećanje ukupnog prometa vozila III. i IV. skupine na autocestama, čime bi se nadoknadilo umanjenje prihoda od nižih cijena cestarine – kaže Marina Halužan, glasnogovornica u Ministarstvu. Uz to, Vlada je ove godine donijela Program smanjenja negativnog utjecaja prometa na okoliš prema kojem će za kupnju ekološki prihvatljivijih teretnih vozila i autobusa, vozila Euro 5 standarda, licencirani prijevoznici moći dobiti potporu u iznosu 50 do 70 tisuća kuna putem Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. U Ministarstvu očekuju da će se u dvije godine trajanja programa zamijeniti oko 3.000 vozila. Trenutačno je u Hrvatskoj 3.200 prijevoznika koji imaju više od 13.800 vozila. U tu svrhu, dodaje i Kolak, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost pri Ministarstvu za zaštitu okoliša, raspisao je natječaj. Javilo se 319 prijevoznika, od kojih je 247 zadovoljilo uvjete natječaja i dobilo poticaje od 70 tisuća kuna po vozilu. U tijeku je potpisivanje ugovora i očekuje se da će poticaji biti isplaćeni do kraja godine – kaže Kolak.

Jedna od ključnih stvari koju hrvatska Vlada mora učiniti, a na što upozoravaju naši sugovornici, jest pokušati utjecati da se prijevoznike oslobodi plaćanja tzv. terminalne (parkirne) pristojbe na carinskim terminalima. Vlasnici terminala, smatra Kolak, svakako moraju održavati infrastrukturu terminala naplaćujući pristojbe, ali smatra da su prijevoznici samo karika u lancu distribucije robe od mjesta utovara do mjesta istovara i nisu dužni plaćati te pristojbe. S obzirom na to da se plaćaju u gotovini, to otežava poslovanje u vrijeme velike nelikvidnosti, kad su se rokovi plaćanja prijevoznika usluga popeli na 120 dana. Stoga predlaže da se taj namet direktno prebaci na uvoznike robe pri plaćanju carinskih formalnosti.

To, naravno, iziskuje dodatni rad nekih sudionika u procesu carinjenja, ali prijevoznici su čvrsto odlučili da od 15. rujna ove godine više neće plaćati te pristojbe – kaže Kolak. U tom kontekstu, dodaje, dužnosnici najvećeg robnog terminala u zemlji (Robni terminal Zagreb) pokazali su mnogo dobre volje za rješavanje ovog problema. Što se tiče smanjenja davanja prijevoznika kojima se financiraju županijske uprave za ceste pri registraciji vozila, Kolak kaže da bi to autoprijevoznicima svakako koristilo, pravdajući to ‘nerelativnim izračunima kod pojedinih kategorija vozila’. No, pita se je li sada povoljan trenutak za donošenje takvog pravilnika.

Isto tako poskupila bi i davanja u kategoriji osobnih vozila, što bi uz poskupljenje tehničkih pregleda od 20 posto bio još jedan udarac na standard građana. Ovdje bi pod hitno trebali iznaći kompromisno rješenje koje bi zadovoljilo sve zainteresirane strane – kaže Kolak. Njegova kolegica Herceg kaže da je za izlazak iz krize jedini ispravni put okupljanje putem klastera radi smanjivanja troškova te bolje pozicije u pregovaranju pri ugovaranju poslova.

Od tri tisuće prijevoznika s 11 tisuća teretnih vozila u međunarodnom prometu, samo njih oko 160 ima deset i više vozila. Ostali su tzv. mali prijevoznici s voznim parkom od nekoliko vozila – kaže Herceg. Kad je pak u pitanju odnos prema državi, Kolak drži da je ključna stvar za poboljšanje uvjeta poslovanja hrvatskih cestovnih prijevoznika njihovo ujedinjenje na zajedničkoj platformi koja mora biti realna i racionalna, što su oni već djelomično i shvatili.

Isto tako Vlada i svi čimbenici koji utječu na poslovanje prijevoznika moraju shvatiti da nemaju posla s gomilom nepismenih kočija, koji prisilom i pratnjama žele iznuditi neke svoje probitke, već su to poslovni ljudi koji se bore da očuvaju struku i radna mjesta zaposlenika – kaže Kolak.

Stoga oni moraju poraditi na tome da usklađivanjem zakonske legislativne s onom u EU dovedu prijevoznike u ravnopravni položaj s inozemnom, tj. budućom konkurencijom. Vlada mora hitno donijeti stratešku odluku o izradi ‘Strategije razvoja prometa i logistike RH’, kažu sugovornici. U navedenoj strategiji poseban se važnost mora pridati razvoju intermodalnog prijevoza, a naročito se mora naglasiti važnost gradnje logističko-distributivnih središta Hrvatske u Zagrebu.