KS transporti raspolažu sa 70-ak kamiona koji prevoze robu na domaćem i europskom tržištu

Širenje i gradnja novih četvornih metara obilježili su trgovačku scenu posljednjih nekoliko godina. Pritisk konkurencije trgovce je tjerao na stalnu ekspanziju, no i u takvu okruženju bilo je onih koji su se odlučili na oprezniji, konzervativniji model poslovanja. Širenje uz veće angažiranje više vlastita novca, a manje bankarskih kredita, u vrijeme krize pokazalo se dobrim. Jedna od takvih tvrtki jest KTC, koji u segmentu robe široko potrošnje ima jedan od najvećih stupnjeva samofinanciranja.

KTC je primjer malog zaduživanja. U vrijeme višokog rasta trgovačkog sektora zbog konzervativne politike gubio udjel i nije rastao brzo kao konkurenti, no zato krizu sigurno lakše podnosi od drugih trgovaca – kaže Munjiza.

Iznadprosječen koefficient samofinanciranja u djelatnosti ima i Wulf Sporta, a i drugi njegovi pokazatelji, primjerice oni o likvidnosti, iznad su prosjeka. No i ta tvrtka morala je napraviti određene promjene u poslovanju da bi se uspjela nositi s teškoćama koje kriza donosi.

Ove godine restrukturirali smo maloprodajnu mrežu i maksimalno je prilagodili poslovanju u uvjetima smanjene potrošnje. To je uključivalo i zatvaranje nekih lokacija, no otvorene su nove, tako da su pronađena kvalitetnija rješenja. Kad je riječ o reprogramiranju kredita, u dijelu kratkoročnih obveza banke su nam izasle ususret i oteretile poslovanje smanjivši udar na novčani tok – naveo je vlasnik Wulf Sporta Boris Šušković.

Logično je pitanje koje se iz ovog primjera nameće što će se onda dogoditi s trgovcima koji imaju znatno lošije pokazatelje od Wulf Sporta i kojima zbog krize drastično padaju prihodi.

Otprišlike 140 milijuna kuna kratkoročnih obveza naspram 127 milijuna kuna kratkoročnih obveza pokazatelji su koji u prilično nezavidan položaj stavljuju i tvrtku MD profil, koja se kao i gore navedene tvrtke posljednjih nekoliko godina veoma širi. Podatak da je stupanj samofinanciranja te tvrtke samo 16 posto govori da su se novi centri uvelike financirali kreditima. Kako će se oni vraćati kad se građevinska aktivnost u zemlji znatno smanjuje, a upravo je građevinski materijal osnovna djelatnost MD profila? Na to pitanje, nažalost, nismo uspjeli dobiti odgovor iz kompanije.

Iz Plodina, koje se prema pokazateljima likvidnosti također mogu svrstati u kategoriju rizičnih, za razliku od većine drugih s kojima smo kontaktirali, dobili smo odgovor na pitanja o podmirivanju kreditnih i drugih obveza. Dozi Heberling, članica Uprave Plodina, rekla je da se promet tvrtke odvija prema poslovnom planu i da sve svoje obveze podmiruju, pa stoga nisu imali potrebe za reprogramiranjem kredita.

Kako to uspjevaju iako imaju goleme dugoročne i kratkoročne obveze, nije obrazložila. Koefficienti likvidnosti u toj kompaniji, naime, među najgorima su u djelatnosti. Objašnjenje treba tražiti u nekoliko činitelja. U strukturi dugova Plodina dugoročni čine veći dio, kao i to da se kao i većina trgovaca šire na račun dobavljača. Podatak o 415 milijuna kuna kratkoročnoga duga dobavljačima uz prosječno plaćanje od 88 dana (podaci Poslovne Hrvatske) dovoljno govori sâm za sebe. Objašnjenje za to da se Plodine unatoč katastrofalnim podacima o likvidnosti i stupnju samofinanciranja i dalje dobro nose s plaćanjem obveza treba tražiti i u tome da im za razliku od većine trgovaca prihodi rastu i u krizi. U prvom polugodištu tvrtka je tako postigla 18 posto veće prihode.

To je ostvareno poglavito zbog toga što na trgovce iz segmenta maloprodaje široke potrošnje kriza manje utječe nego na one iz područja neprehrane, kaže Dragan Munjiza, konzultant i predsjednik Uprave Gastro Grupe: – U širokoj potrošnji ima mnogo više dobavljača nego na drugim područjima i svi su naviknuli na nelikvidnost i duge rokove plaćanja. Osim toga, taj segment manje je zahtjevan od, primjerice, prodaje računala jer takva roba vrlo brzo zastarijeva i pada joj vrijednost – objasnio je Munjiza.

S obzirom na to da je neto profit u maloprodaji iznimno malen, ona je vrlo osjetljiva na bilo kakav pad prihoda. Stoga, kad prihodi padnu 23 posto ili čak 40 posto kao što se dogodilo HGspotu, i oni s niskom zaduženostišću teško mogu preživjeti, a kamoli ne oni koji su vukli loše strateške poteze.

Prevelik asortiman, razvodnjavaanje fokusa, prebrzo širenje, nedostatak kvalitetnog menadžmenta, povezanost vlasničke i upravljačke strukture, ulazak na inozemna tržišta bez adekvatnog kadra samo su dio onoga što se danas spočitava Pevecu i navodi kao ključni razlog financijskih problema. I HGspot je napravio slične pogreške. S IT-a se počeo širiti na bijelu tehniku, otvarao je trgovine na pogrešnim lokacijama, prebrzo se širio zbog pritiska ulagača na burzi.

I neki drugi trgovački lanci koji trenutačno imaju problema s otplatom dugova napravili su slične pogreške. Kao i u slučaju Peveca i HGspota, za njih stručnjaci iz područja trgovine nude jednak recept za spas.

Velik je problem maloprodaje što nema profesionalni menadžment i što vlasnici nastoje držati sve konce u svojim rukama iako im je biznis postao prevelik za to. Vlasnik može sâm voditi maloprodaju do prometa od 100 milijuna kuna, no kad prihod naraste, time se mora baviti onaj tko to zna – misli konzultant Damir Horvat.

Prema njegovim riječima ključno je da menadžment i vlasnici tvrtki koje su se našle u problemima priznaju da su napravili pogreške i odluče se na goleme rezove. Samo u tom slučaju vjerojatno će pratiti tvrtku i pristati na odgodu plaćanja. Bankovno reprogramiranje dugova bez velikih promjena u poslovanju neće polučiti uspjeh.

Kad je pak riječ o bankama, one će pristajati na reprogramiranje kad zaključe da trgovac ima realnu vrijednost. Onim ‘pacijentima’ za koje procijene da nemaju izgleda za preživljavanje neće dati ni umjetno disanje. A teško da će takvi trgovci u ovom trenutku pronaći kupca. Bez obzira na to po kojoj se cijeni prodavali.

Kratkoročni tvrtkini dugovi kupcima (bez povezanih poduzeća) 30 su milijuna kuna, a bankama 12 milijuna, dok su kratkotrajna potraživanja prema kupcima (bez povezanih poduzeća) otprišlike pet milijuna. Slamka spasa za Primu namještaj može biti samo zatvaranje neprofitabilnih lokacija ili pomoć od tvrtke majke Prime commercea, čiji su financijski pokazatelji ipak mnogo bolji.

Robni terminali Zagreb osnovani su 21. travnja 1953. godine odlukom Narodnog odbora Grada Zagreba pod nazivom Skladišta. Početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća tvrtka se seli na sadašnju lokaciju u Jankomiru. Tijekom proteklih godina doživjela je više statusnih promjena, tako da danas posluje u sastavu Zagrebačkog holdinga. Osnovna djelatnost podružnice je pružanje usluga skladištenja robe i to u različitim vrstama skladišta (zatvorena, otvorena, carinska…). Podružnica obavlja i otpremničke poslove, poslove parkiranja vozila te iznajmljivanja vlastitih nekretnina. Takva organizacija poslovanja omogućuje objedinjavanje svih potreba gospodarskih čimbenika glede prometa, manipulacije i skladištenja robe.

Iznajmljujemo i prostor za uredne špeditera. Imamo više od stotinu zakupnika, malih špeditera, ali kod njih je veći postotak otkaza poslovanja, ponajprije zbog posljedica recesije, dok za skladištenje robe vlada dobra potražnja – objašnjava Tada Cigić. Robni terminali Zagreb danas se protežu na 50 hektara zemljišta, od čega 157 tisuća kvadratnih metara otpada na proizvodno-skladišni prostor, a 30 tisuća kvadratnih metara na otvoreni skladišni prostor. Slobodna zona Zagreb na zapadnom je ulazu u Zagreb, 12 kilometara od granice sa Slovenijom, na važnom prometnom čvoru, u sklopu robno-transportnog centra na Jankomiru. Poslovna jedinica Jankomir pruža usluge prijema i skladištenja robe. Tehnologija rada prilagođena je prema osobinama, vrstama i namjeni robe kroz odgovarajuće tipove skladišta. Skladišni prostor iznajmljuje se od prema principu ključ u ruke, ali iznajmljuje se i skladišni prostor s kompletnom uslugom, koja uključuje istovar, utovar, vaganje, zaprimanje, prepakiranje i carinjenje.

Gradimo dvije nove skladišne zgrade, jednu na Jankomiru, a drugu na Žitnjaku. Nakon toga će naša zemljišta biti sto posto izgrađena i bit će potrebno pronaći novo zemljište za širenje poslovanja izvan Zagreba. Mislim da je potreban punkt na istoku, gdje bi se moglo širiti poslovanje – kaže Tada Cigić. U poslovnoj jedinici Jankomir u planu je gradnja skladišta od četiri tisuće kvadratnih metara u kojem će se skladištiti metalni profil, bit će uredski prostori… U poslovnoj jedinici Žitnjak gradi se nešto veća hala od sedam tisuća četvornih metara, s dvije etaže. Kako stvari stoje, Robni terminali Zagreb i dalje će predstavljati važan gospodarski subjekt u Zagrebu, ali i u Hrvatskoj. Ključ uspješnog poslovanja širenje je tvrtke na novu lokaciju, koja bi trebala biti na istoku Zagrebačke županije, vjerojatno u blizini čvora Rugvica. Širenjem na novi poslovni prostor tvrtka će dobiti potencijal za rast poslovanja.

Osnovani prije pet godina, KS transporti na tržištu bilježe kontinuirani rast. Specijalizirani su za kiperski prijevoz rasute robe poput kamenih materijala i vapna koje se prevozi industrijskim kupcima. Najveći prihod KST ostvaruje upravo iz svoje osnovne djelatnosti, a to je obavljanje usluga prijevoza robe u cestovnom prometu. Širenje poslovanja, stalno poboljšanje kvalitete usluge, sustavno i kontinuirano ulaganje u modernizaciju, obnova i proširenje voznog parka te usavršavanje i edukiranje zaposlenika samo su neki od čimbenika rasta.

Danas raspolažu sa 70-ak kamiona koji prevoze robu na domaćem i na europskom tržištu. Sva su vozila licencirana i sposobna za rad izvan naše zemlje. Svako vozilo opremljeno je i GPRS sustavom za praćenje vozila. Zahvaljujući GPRS sustavu praćenja i navođenja vozila u svakom trenutku tvrtka ima podatke o poziciji i putu kretanja robe. Svojim poslovanjem KS transporti žele pridonijeti očuvanju i zaštiti okoliša, zato su im vozila opremljena motorima EUR 3, EUR 4 i EUR 5 u skladu sa zahtjevima i normama EU. Naglasak stavljuju i na kupnju ekomotora.

Svoj udjel na tržištu u odnosu na prošlu godinu znatno su povećali. Razlog je u povećanju investicija i ulaganju u proizvodne kapacitete i vozni park. Svake godine nastoji se novim investicijama pomlađiti vozni park, zbog čega su KS transporti sve konkurentniji na europskom tržištu. Tvrtka na godinu preveze minimum 930 tisuća tona robe, od čega 80 posto u domaćem i 20 posto u inozemnom prometu.