METODA ADIZES Alat za efikasan kompanijski lifting

Hrvatsko se izdaje magazina Forbes u izdanju Europapress holdinga potkraj prošle godine našlo na kioscima diljem zemlje. Viktor Vresnik, bivši urednik rubrike ‘Novac’ u Jutarnjem listu, postao je njegov glavni urednik. Forbes je utemeljio škotski poslovni novinar B. C. Forbes i od prvog je broja do danas u vlasništvu te obitelji. Prvi je broj u Sjedinjenim Državama izasao još 1917. Hrvatsko je izdanje časopisa jedino u regiji.

Ako vodeće svjetske medijske korporacije održe obećanje, u idućih nekoliko mjeseci trebala bi početi naplata novinskog i drugog informativnog sadržaja na internetu. Na taj su se korak korporacije većinom odlučile zato što im veoma padaju naklade, a prodaja oglasnog prostora na internetskim portalima nije zaživjela do te mjere da može pokriti zaradu koja se još ostvaruje u tiskanim izdanjima. Načelno postoje dva pristupa naplati novinskog sadržaja na internetu: godišnja ili mjesečna preplata i mikronaplata u kojoj bi se naplaćivao samo novinski članak ili videoprilog koji korisnik odabere na zaslonu računala. U nekim zemljama poput Velike Britanije i SAD-a već postoji praksa da se besplatno objavljuje određeni dio novinskog sadržaja, a glavne se teme ili ekskluzivne priče koje pojedini časopis objavljuje naplaćuju. Nakladnici su svjesni da će imati velikih teškoća u uvodenju naplate zato što je većina njih posljednjih deset godina nudila svoj proizvod besplatno. Uskoro bi ga trebali početi naplaćivati jer je, tvrde, sadašnji sustav financiranja neodrživ. Uvođenje plaćanja uvelike će utjecati na mnogo portalja koji nemaju svoju tiskanu inačicu niti su dio velikog sustava, pa se može očekivati da će dio njih prestati poslovati.

Nakon što je neugledna kućanica Susan Boyle raspametila žiri svojim pjevačkim mogućnostima u šou ‘Britain’s Got Talent’, hrvatske su se televizijske kuće zaputile u potragu za novim zvijezdama. Šou RTL Televizije ‘Hrvatska traži zvijezdu’ bio je veoma gledan, zbog čega kreće u novu sezonu, a na Novoj TV uskoro će se početi prikazivati poznati svjetski tv-format ‘Super-talent’. Inače, kraj prošle godine obilježio je regionalni spektakl ‘Opreacija Trijumf’ koji se osim na Novoj TV prikazivao i u programu regionalnih televizija.

Za četiri milijarde dolara medijska tvrtka Walt Disney preuzela je Marvel Entertainment i tako svoj portfelj proširila s više od pet tisuća junaka iz stripova, crtanih i igranih filmova među kojima su najpoznatiji Spider Man, Hulk, Iron Man, X-Men, Captain America, Fantastic Four i Thor. Kako su izvijestili strani mediji, Marvelovi dioničari za svaku bi dionicu trebali dobiti 30 dolara i Disneyjevih 0,745 dionica. Preuzimanje se provedo jer bi Disney, navodno, htio ponovno osvojiti mlađu mušku populaciju.

Svjetski poznati konzultant Adizes rodom je s ovih prostora, točnije iz Makedonije. Potomak židovske obitelji koja je 1492. istjerana iz Španjolske, rođen je u Skoplju 1937. nakon što je obitelj odlučila otići iz Verone, gdje je promijenila prezime prema tamošnjoj rijeci Adige, i trajno se naseliti u Makedoniji. No rijetka su bila razdoblja mira za Židove, pa je obitelj tijekom Drugoga svjetskog rata ponovno prisiljena spašavati živu glavu, što polazi za rukom samo njegovim roditeljima, njemu, djedu i baki s očeve strane. Cijela je šira obitelj, otprilike 133 ljudi, nestala u užasu logora Treblinke. Uspješni pobjeći uz pomoć španjolskoga konzula u Jugoslaviji, preostali dio obitelji prelazi u Albaniju gdje ostaje do kraja rata. Osnutkom države Izrael 1948., obitelj slijedi primjer mnogih Židova i odlazi u Izrael. Nakon odsluženja vojnog roka i završenog fakulteta Ichak 1963. odlazi u Ameriku, gdje živi i danas. Nakon čak 15 godina predavanja na Sveučilištu u Kaliforniji 1982. osniva svoj Institut Adizes, konzultantsku tvrtku koja upravama i vladama diljem svijeta savjetuje kako uvesti promjenu bez destruktnih konflikata.

Očito je, dakle, da Adizes organizacijski razvoj dočarava najrazumljivijom analogijom koju sva živa bića vjerojatno najbolje razumiju. Nije riječ o novosti. Funkcionalistička teorija (Max Weber, Emile Durkheim) jedan je od prvih i važnijih primjera usporedbe društva s organizmom živog bića, pa je utoliko Adizesova pojednostavnjena i prilagođena varijanta sasvim sigurno primjenjiva na poslovne organizacije koje u mnogočemu podsećaju na živi organizam uklopljen u određene obrasci. Cilj metode jest, prije svega, promjena u ključnim fazama razvoja tvrtki kad prijeti pad aktivnosti i treba zadržati zamah ili ga ponovno potaknuti.

Imajući na umu načelnu strukturu životnog ciklusa, Adizes pristupa praktičnoj realizaciji promjene koja se sastoji od 11 faza. Razumljivo, početak je postavljanje dijagnoze, nakon koje se pristupa formiranju timova za rješavanje problema. Uvođenje novih procesa i upravljanje promjenom nastupaju već u trećoj fazi. Zapravo, Adizes kompaniju svojom metodom obnove zapravo gradi ispočetka.

Određuju se nove vrijednosti i vizija, izvode strukturne promjene u skladu s tako novo postavljenim strategijama, što prati i reorganizacija uprave u smjeru povećane odgovornosti. Tada se Adizesova metoda počinje uvoditi na niže razine kompanije da bi razvoj kompanije prema promjeni mogao funkcionirati samostalno. Na redu je optimiziranje postignutog, alokiranje strateških resursa radi procjene dugoročnog pravca i održivosti svake od organizacijskih jedinica. Pretposljednja faza osigurava kontinuiranu prilagodljivost, da bi se na kraju pristupilo uspostavljanju sustava nagrađivanja i naknada primjerenog novom izgledu organizacije.

Prema tomu, bit metode jest prilagodljivost, upravo kao što je bit svakog preživljavanja prilagodljivost. Adizesova je metoda konkretan skup alata kojima se organizmu, dakle omanjuje, može omogućiti da u relativno kratkom roku svlada zapreke prema postizanju i prilagodljivosti i osigura dugoročna fleksibilnost. Na taj način kompanije mogu izbjeći sudbinu koju im je životni ciklus, kao što ga Adizes definira, neizbježno namijenio.