Na terenu je situacija drukčija nego na ministrovu papiru

Prema izjavama i podacima Ministarstva ispada da smo gotovo prošli bolje nego prošle godine. Ne znam nikoga iz turističke djelatnosti tko se slaže s tim izjavama. Broj gostiju koje Ministarstvo uporno navodi uopće nije važan. Ove su se godine prodavali ‘last-minute’ aranžmani po sniženim cijenama, zato je normalno da je pad postotka gostiju manji od financijskog prihoda. Na terenu je situacija drukčija nego na ministrovu papiru. Hoteli bilježe pad, a privatni smještaj uspjeh, ali i zato jer je evidencija svake godine sve bolja. A kapacitet privatnog je četiri puta veći od hotelskog, pa znatno utječe na brojke.

Je li Generalturist ove godine snižavao cijene za Jadran i europska odredišta? Ne. Agencije nemaju mnogo prostora za snižavanje cijena jer su im marže ionako male. Možemo ih snižavati samo ako hotelijer ili avio-prijevoznik odluči sniziti cijenu. Ipak, ima i slučajeva da mi zbog veličine prometa od dobavljača dobijemo bolje uvjete – tada smo povoljniji za kupce.

Je li istina da je iz Generalturista otišlo dosta kvalitetnih kadrova? Priča se i da kasnije s isplatom plaća. Ljudi odlaze i dolaze, što je uobičajeno u svakoj tvrtki, pa ni mi nismo iznimka. U većini agencija, pogotovo u Zagrebu, danas rade agenti koji su stasali u Generalturistu ili Atlasu. Mnogi su i vlasnici agencija. Fluktuacija kadrova normalna je pojava, ali onaj koji naslijeđi nekoga često se pokaže boljim od prethodnika. Jedan dio zaposlenika ciljano smo smanjili. Prije više od pola godine promijenili smo sustav isplate plaća: podijelili smo je na fiksni dio i onaj koji ovisi o rezultatima, što je, recimo, 20 posto ukupnog iznosa. Kad smo iznijeli tu novost, dio zaposlenika to nije prihvatio, uglavnom oni s mnogo godina radnog staža radi iznosa mirovine. Petnaestoro njih radije je prihvatilo otpremninu. Bilo je i slučajeva u kojima su ljudi jednostavno željeli promijeniti djelatnost, no nitko od njih nije otišao u drugu agenciju. Kad je riječ o isplati, s njom ne kasnimo.

Mnogo ste uložili u online promociju i prodaju. Koliko vam se vratilo od uloženoga? U ukupnoj prodaji na internet još otpada manje od 10 posto prodaje, a samo 20 posto od toga realizira se bez komunikacije s prodavačem. Znači, posjetitelj je na web-stranici sve obavio sâm i platio karticom. Taj trend pokazuje kontinuirani rast, ali njegovi su financijski učinci na razini dobre poslovnice. Putem interneta može se eventualno prodati jednostavniji proizvod poput smještaja i direktnih letova, no kad je riječ o složenijim procesima, to još teško prolazi. Najbolje u online prodaji prolaze privatni smještaj i hoteli.

Kako nakon ovogodišnjeg spuštanja cijena hotelijera inozemni partneri doživljavaju hrvatsku ponudu? Mnogi strani partneri skloni su direktno pregovarati s hotelijerima preskačući posredovanje hrvatskih agencija, od kojih nerijetko traže samo organizaciju transfera od zračne luke do hotela i organizaciju lokalnih izleta. Ista je stvar s hrvatskim hotelijerima koji rado pregovaraju sa stranim agencijama, pa čak i ako su te agencije manje od domaćih. Tada često iskrsava problem naplate. ‘Last-minute’ ponuda nije pametno postavljena, trebalo ju je plasirati mnogo prije. No i Španjolci i Turci spuštali su cijene, a ne im ide dobro. Turisteri su tražili sniženje cijena, međutim, hotelijeri su i s takvim u teškoj situaciji. I to ne zbog cijena, nego slabe prosječne popunjenosti tijekom godine. Ministarstvo turizma hitno bi trebalo početi provoditi akciju udrženog oglašavanja za 2010. namjeravaju li se zadržati partneri koji su ove godine odlučili prodavati Hrvatsku.

Koliko se Hrvata ‘zakvačilo’ na jeftinu ponudu su all inclusive’ aranžmana u hotelima s četiri i pet zvjezdica u zemljama poput Egipta ili Tunisa? Hrvatske agencije mogu godišnje popuniti možda 15 aviona za takva odredišta, što znači da samo nekoliko tisuća ljudi putuje u takvim aranžmanima, što je neznatna brojka. Hrvati nisu tradicionalno skloni ljetovati izvan Hrvatske; za usporedbu, 50 posto Talijana ljetuje u Egiptu. Za Hrvate su i dalje među najpopularnijim odredištima London i Pariz. Iako su to već ‘izlizane’ destinacije, u istim se mjestima traže tematske priče i alternativni izleti. Od dalekih odredišta još su popularni Dubai, Kuba i New York. Postavili smo mi i Australiju i Aljasku, no za te programe još nema dovoljno interesa.