Razvoj robno-transportnih centara

U segmentu robnog prijevoza željeznicom ključno je potaknuti stvaranje ‘generatora’ prijevozne potražnje. U tom okviru treba gledati i razvoj riječke i drugih hrvatskih luka, ali i ostalih gospodarskih subjekata, razvoj robno-transportnih centara, kao i gospodarskih aktivnosti u bližem i daljem susjedstvu. U svim državnim lukama na Jadranu provodi se plan gradnje infrastrukture ukupne vrijednosti 500 milijuna eura. Luke su važne za razvoj gospodarstva pomorske države i nije dovoljno graditi samo cestovni i željeznički promet nego i lučku infrastrukturu kako bismo dobili cjelovitiji prometni sustav. Luke imaju multiplikativni efekt na niz djelatnosti vezanih uz luku jer na 100 dolara prihoda koje ostvari lučko poduzeće od prekrcaja jednog kontejnera, ostala poduzeća zarade još 11 puta toliko – objašnjava Božidar Kalmeta, ministar prometa.

Tako se u željeznicama radi na više projekata koji bi trebali pridonijeti lakšem prijevozu robe i putnika. U planovima je projekt kojim bi se napravila rekonstrukcija ličke pruge kako bi željeznica na toj trasi mogla konkurirati autobusnim prijevoznicima koji trenutačno pružaju bolju i bržu uslugu prijevoza. Također je u planu i rad na prugama u Zagrebačkom prstenu u kojem je se putnici najviše i voze vlakovima, ali u prigradskom prijevozu. Tako se planira graditi nova pruga od Podsuseda do Bregane kako bi i stanovnici Samobora i Svete Nedelje mogli u Zagrebu putovati vlakom te elektrifikacija pruge od Zaprešića do Zaboka. U Gradu Zagrebu planira se i rekonstrukcija signalnih uređaja na Glavnom kolodvoru. U planu je i rekonstrukcija pruge Vinkovci-Tovarnik te pruge Okučani-Novska novcem iz IPA fonda.

Vodimo i razgovore s međunarodnim institucijama o gradnji nizinske pruge od Karlovca do Rijeke, ali ćemo vjerojatno najprije graditi trasu od Botova do Zagreba. Kako bismo uspjeli u svojoj namjeri revitalizacije željeznica, moramo surađivati s našim morskim i riječnim lukama, ali i s gospodarskim zonama, odnosno željeznica treba graditi pruge do tih zona i na taj način omogućiti razvoj općina i gradova – objašnjava Branimir Jerneić, predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture. Kako bi se odgovorilo na sve zahtjeve koje moderni željeznički sustav treba ispunjavati jedna od ključnih stavki jest i produktivnost po zaposleniku koja je u HŽ-u niska. U željeznicama ipak tvrde da imaju stručne, ali i mlade kadrove koje treba motivirati na rad.

Problemi željeznica gomilaju se godinama, veliki su i složeni i pitanje je u kojem se roku mogu riješiti, ali naše željeznice imaju budućnost i kćerka su prometnog sustava – objasnio je Jerneić. Hrvatska ima priliku nakon ulaska u EU modernizirati željeznički sustav, a velika prilika za gradnju željezničke infrastrukture su i peti i deseti europski koridor koji prolaze kroz hrvatski teritorij.