REGIONALNI PROJEKTI: Medijski biznis visokog rizika

‘Operacija trijumf’ bila je najveći regionalni projekt zabavne tematike u novoj povijesti u kojem su sudjelovale članice bivše države.

Razvoj regionalnih projekata zasniva se na međusobnom povjerenju i poštovanju partnera i njegovih interesa. Takve je projekte najteže ostvariti kad je riječ o klasičnim tiskanim medijima. Pokazalo se da inovativni zahvati na medijskoj pozornici unose novi život u regionalne strategije: pribavili su nove proizvode, upozorili na nove regionalne osebujnosti, snažniju orijentaciju na regionalna događanja i proširili izvore za unapređenje i proširivanje upravo tih sadržaja. Koncepcija novih medijskih strategija ide za tim da objedini niše specijalne demografske publike i stvori potreban marketinški medijski okvir za takav pristup.

Definicija ‘regionalno’ gubi u uvjetima proširenih komunikacija svoje geografsko značenje, a postupno se pretvara u novu paradigmu medijske industrije širom svijeta. Ustvari, izmjene na tržištu usmjerile su lokalno novinsko tržište prema novoj strategiji zasnovanoj na ‘Four N’ – Newspapers, Neighbours, Niches&Networks (novine, susjedstvo, niše i umrežavanje). Za čitatelje novina širom svijeta najvažnije novinske priče i oglašavanje pretežito su vezani uz područje na kojemu žive i rade, jer tematski okvir obuhvaćaju područje njihova interesa, ali i mogućnosti utjecaja.

Pokazalo se da regionalni medijski projekti prolaze samo uz pomoć i financijsku podršku izdašnih inozemnih fondova. Tako IPA program EU financira projekt Regionalna medijska mreža za promociju europskih integracija čiji je nositelj Institut STINE iz Splita, a medijski partneri Medijske inicijative iz Sarajeva i Centar za istraživanje etniciteta iz Beograda. Glavni je cilj stvaranje regionalnog networka i osposobljavanje lokalnih medija za promicanje važnosti i vrijednosti europskih integracija za zemlje u regiji te ulogu koju u tom kontekstu ima njihova međusobna, prekogranična suradnja za razvijanje dobrousjedskih odnosa kao važnih načela europske integracijske politike. U provođenje projekta uključeno je 10 lokalnih radijskih postaja iz svake zemlje uključene u projekt i putem njih će se emitirati zajedničke informativno-edukativne radijske emisije.

Zahvaljujući tome, definicija ‘regionalno’ poprima drukčije dimenzije i traži pomnu razradu novih strateških okvira usmjerenih na lokalnu dimenziju. Upravo ta kretanja na svjetskoj medijskoj pozornici uvjetovala su, posebno dolaskom velikih medijskih igrača na naše prostore, da se i na području naše šire gospodarske regije (koja ne obuhvaća samo zemlje bivše YU-zajednice) razmišlja o zajedničkim medijskim projektima. Tome je uvelike pripomogla i orijentacija na stvaranje multimedijalnih kuća, u kojima je došlo do konvergencije i suradnje između interneta i tiska. Tu sada treba razlikovati mogućnosti suradnje na nekoliko područja. Veoma su različiti pristupi suradnji na tržištu elektroničkih i tiskanih medija.

Tržište Jugoistočne Europe postaje dinamičan i ekonomski zanimljiv brend, oko kojega se vrti dosta sredstava, što povećava konkurenciju i širi tržište za oglašivače i potrošače. Razvija se konkurencija, koja prelazi granice pojedinih država. Recimo, TV Pink iz Beograda ima u svom vlasništvu šest regionalnih televizija u Bosni i Hercegovini i formira jedinstvenu mrežu pod imenom Pink BH. Kompanija Pink Media Group danas emitira pet programa iz 12 regionalnih studija u nekoliko država. Postoji veliko zanimanje i za proširivanje na hrvatsko medijsko tržište, posebno kad je riječ o kupnji pojedinih lokalnih TV postaja, što se smatra strateškim interesom kompanije u širenju svoga medijskog utjecaja. Razrađuju se, zasad samo teoretski, mogućnosti i oblici suradnje s Novom TV, pa s Croatia Recordsom, gdje su već uspostavljeni prvi oblici konkretne zajedničke suradnje.

Riječ je, kao što kaže Željko Mitrović, vlasnik TV Pinka, o medijskom povezivanju bez opterećenja i predrasuda. Ideja ‘regionalnog koncepta’ nema nikakvu političku ili tobožnu ‘jugonostalgičarsku’ ambiciju da spaja nespojivo i lijepi ono što je ratovima poderano. Ne otkrivam toplu vodu kad kažem da je potencijal hrvatskoga medijskog tržišta ogroman i vrlo zanimljiv za svakoga tko se bavi medijima – kaže Mitrović.

Emisije Radiopostaje 101 u Zagrebu ili B92 iz Beograda postale su već odavno kulturne emisije u cijeloj regiji koje ne poznaju i ne priznaju granice. Idea o medijskim koprodukcijama dobiva na značenju, posebice kad je riječ o dokumentarnim programima, gdje su već nastali sjajni primjeri u kojima se nastoji prevladati probleme teškog bremenja nasljeđa i pokušava dobiti novu medijsku kvalitetu. Stalno se javljaju novi pokusaji medijske integracije na regionalnom planu kroz zajedničke kvalitetne zabavne i dokumentarne programe.

Istina, ti pokusaji tek dobivaju snažnije obrise, ali su svakako intrigantni i – perspektivni. Kad je riječ o tiskanim medijima, stvari stojte ponešto drukčije. Recimo, tri izdanja kompanije EPH licencno se objavljuju Srbiji i Crnoj Gori. Postoji posebno izdanje Večernjeg lista za Bosnu i Hercegovinu. WAZ, Styria i Adria Media, tri najjača ‘playera’ na ovim prostorima, postupno ulaze u pojedinu regionalna tržišta, što stvara realne mogućnosti širega medijskog povezivanja i na području tiskovnog novinštva.

Trenutačno je medijski utjecaj pojedinih utjecajnih tiskanih medija najrašireniji putem raznih općenitih portala, internetskih tražilica i web-imenika, online sadržaja novina i časopisa, zatim korisnih poveznica, kao i pružatelja telekomunikacijskih usluga koji su potencijalnim korisnicima dostupni bez naknade. Samo Hrvatska nudi u ovom trenutku 800 linkova razvrstanih u 27 kategorija, gdje svatko može naći informacije koje ga zanimaju.

Zahvaljujući tim promjenama, posebno segmentiranju potrošačke publike, izdavači posebno pažljivo razrađuju koncepciju Communities of interest i ona postaje važan dio ukupne strategije novinskih kompanija kad je riječ o prekograničnim regionalnim medijskim projektima. Pritom uzimaju u obzir elemente poput jezika, kulture, političkog uvjerenja, seksualne opredjeljenosti, spola, starosti i ostalih demografskih pojedinosti koje pomažu izdavačima pobliže definirati interes u stvaranju novih proizvoda regionalnog značenja i karaktera.

Čitatelji mogu biti zainteresirani za čitanje, slušanje, gledanje i za interakciju sa sadržajima vezanim uz njihove preferirane sportove ili hobije, pri čemu su najčešće povezane sport, senzacije i skandali, zatim estrada i lifestyle. Tu je najmanje zanimljiva politika, iako je ona uvijek prisutna kad je riječ o prekograničnim medijskim projektima.

Regionalna medijska suradnja je vraški ozbiljna i osjetljiva poštovanja teže proširenju tržišta i povećanju broja korisnika, pa im je šira regionalna suradnja stalno na pamet. Uspoređno s tim raste i pritisak na medije. U tom smislu treba sagledavati i nedavno uspostavljenu stratešku suradnju EPH, Europa Digital i AdLinka. Tvrtka Europa Digitala vodit će ukupno poslovanje i razvoj internetskih medija te ostalih povezanih projekata na području digitalnih i elektroničkih medija za EPH i druge partnere. AdLink aktivno će upravljati podjmom politikom internetske mreže medija Europa Digitala.

Već sama činjenica da nema ozbiljnog dnevnog lista ili političkog tjednika koji je postao regionalni projekt govori o složenosti i osjetljivosti pri ulazu u takav projekt i o njegovoj realizaciji. Opravdano je stoga upitati se postoji li uopće u skoroj budućnosti realna šansa da se uspostavi relevantan interregionalni dnevni list ili političko-informativni časopis. Prema sadašnjoj praksi i raspoloženju medijskih kuća mala je vjerojatnost realizacije takvog projekta. No, ne smije se smetnuti s umiruširanjem interes oglašivača, koji je tim ugovorom AdLink postaje ekskluzivni zastupnik Europa Digitala u prodaji oglasnog prostora i razvoju novih oglasivačkih proizvoda.

Adriatic Media, tvrtka u većinsku vlasništvo kompanije Centrum Holdings, internetske medijske kuće aktivne u Srednjoj i Istočnoj Europi, osnovana je nedavno sa zadaćom da nizom spajanja i akvizicija te start-up projektima stvori vodeću grupaciju novih medija na ovim područjima, posebno u široj jadranskoj regiji. U fokusu nisu takozvani klasični mediji, ali zanimanje uključuje sve interaktivne platforme koje se zasnivaju na elektroničkom načinu konzumiranja medijskog sadržaja, bilo da je riječ o kompjutorskom ekranu, zaslonu mobilnog telefona ili posve novim tehnologijama koje tek dolaze.

Strategija nam je dugoročna, nismo tu za instant-investiciju, preprodaju i brzi izlaz. Cilj je ozbiljno stvaranje novih medijskih proizvoda, koji će, ako su pravilno postavljeni, davati rezultate ‘na kapaljku’ i trebat će im vrijeme da se dokažu na tržištu i narastu u prvobitno zamišljeni plan – ističe Ante Magzan, predsjednik Uprave tvrtke Adriatic Media.

Vjerujem stoga da budućnost regionalnih medija na području Jugoistočne Europe nije u pukom nadmetanju raznih igrača koliko u njihovu povezivanju u stvaranju novih sadržaja i (oglašivačkih) proizvoda. U svijetu je već daleko odmaknuo proces u kojem ‘veliki’ mediji traže prirodne partnere koji su im kompatibilni i koji otvaraju nove komercijalne mogućnosti. To je, zapravo, put budućnosti u razvoju regionalnih projekata, zasnovan na međusobnom povjerenju i poštovanju partnera i njegovih interesa. Zasigurno, takve projekte najčešće je ostvariti na klasičnim tiskanim medijima.