Home / Lifestyle i trend / Specijal LID

Specijal LID

Licenciranje je jedan od poteza koji se mogu povući nakon što brend bankrotira. U tom se slučaju mogu izvući elementi zbog kojih je bio vrijedan i prilagoditi novim vrijednostima na tržištu.

Ako je kriviti ekonomiju za bankrot brendova, ali stvari nisu tako jednostavne kakvima se čine – tom rečenicom počinje izvješće portala Brandchannel.com u povodu izlaska knjige brend-gurua Johna Gerzema ‘The Brand Bubble’ posvećene brendovima koji su u krizi izgubili na vrijednosti. Zapravo, autor Barry Silverstein odlučio je prokomentirati Gerzemovu tezu da ekonomija ne pogađa samo imovinu poduzeća nego i brendove koji se nisu uspjeli diferencirati na tržištu i učiniti potrošače lojalnim sljedbenicima. Kako piše Silverstein, Gerzema je svoj uradak posvetio potrošačima čija se uloga znatno promijenila u današnjim vremenima, pogotovo kad je riječ o vrijednosti brenda. Bolje rečeno, potrošači su se počeli ponašati kao investitori: očekuju više od brendova, odnosno traže da ih iznenađuju i evoluiraju. One koji to nisu uspjeli snašla je teška sudbina – bankrot. Najbolji primjer koji prema Silversteinu potvrđuje autorovu tezu nevjerojatna je financijska kriza koja je snašla General Motors. S bankrotom kompanije propali su i neki njezini automobilski brendovi.

General Motors zapravo je i prije krize zaustavio proizvodnju Oldsmobilea, brenda koji je unatoč svojoj dugogodišnjoj tradiciji zastario. Zbog lošeg upravljanja Oldsmobileova se sudbina više-manje očekivala, ali mnoge je iznenadila propast Pontiaca, za koji će mnogi reći da je jedan od nositelja GM-ova uspjeha. Pontiac je bio ‘muscle car’ ili, u slobodnom prijevodu, automobil s mišićima, diferenciravši se tako od Chyslera koji je bio poznat kao ‘all-american car’. Ta je strategija bila poprilično uspješna, a uz pomoć marketinških kampanja koje su pratile njegov život na tržištu postao je simbolom pravih muškarčina. Međutim, pokazalo se da ipak nije uspio razvijati se u skladu s tržištem. Pontiac je, kao što je svojedobno rekao umirovljeni GM-ov menadžer Bill Soverby, izgubio fokus: sedamdesetih i osamdesetih bio je na svom vrhuncu i njegov imidž odgovarao je tadašnjoj ‘furki’ frajera koji su se u njemu ‘furkali’ sa zlatnim lancima ovješenim oko vrata i u kičastim odijelima kakva je danas gotovo nemoguće vidjeti na muškarcima koji drže do sebe. Međutim, Pontiac je, kao i tadašnja moda, počeo gubiti na vrijednosti. Dakle, unatoč recesiji bilo je pitanje vremena kad će taj brend potpuno nestati s tržišta. Bankrot korporacije poslužio je pak samo kao katalizator njegova pada. Za razliku od Pontiaca, koji će potpuno nestati do kraja ove godine, predviđa se da bi neki drugi brendovi mogli opstati.

Prema autoru Brandchannelova izvješća jedan od takvih mogao bi biti Saturn. Taj je GM-ov brend kupila grupa Penske Automotive, koja, navodno, ima velike planove za revitalizaciju toga polumrtvog automobila. Njezin optimizam pripisuje se vrijednosti brenda, odnosno formuli da se brend može vratiti u život jedino ako je ime prepoznatljivo i ako iza sebe ima podulju tradiciju među potrošačima. Klasičan je primjer koji potkrepljuje tu tezu Polaroid, koji iako već podulje počiva na groblju propalih brendova, poput kakva duha živi među potrošačima. U doba svoje najveće slave bio je sinonim za instant fotografiranje, ali njegovu je sudbinu ipak zapečatio napredak u digitalnoj fotografiji.

Iako se svim silama trudila zadržati na tržištu, tvrtka koja je uređaj nudila na tržištu bankrotirala je i prodala brend. I, gle čuda, nakon određenog vremena brend je potpisala i kompanija koja ga je kupila. Kako piše Gerzema, Polaroid je prema istraživanju BrandAsset Valuatora 35 posto manje moderan i 23 posto manje invnetivan od konkurenta Canona. No unatoč tomu što ga je konkurencija uspjela ukloniti s tržišta njegovo ime i dalje postoji na tržištu. Početkom godine predstavljena je digitalna kamera s ugrađenim pisačem naziva Polaroid PoGo, a u travnju je jedna kompanija otkupila ime Polaroid i odlučila ga licencirano prodavati zainteresiranim.

Licenciranje je jedan od logičnih poteza koji se mogu povući nakon što brend bankrotira jer (ako zadovolji kriterij velike vrijednosti) se tada mogu izvući elementi zbog kojih je bio vrijedan i prilagoditi novim vrijednostima na tržištu te se tako diferencirati od konkurencije. Gerzema je izdvojio još jedan brend koji se vratio iz mrtvih zahvaljujući licenciranju. Riječ je o Sharper Imageu, koji su zajedno s bankrotiranim Linens’n Thingsom i Bombayem kupili Hilco iz Toronta i Gordon Brothers iz Bostona za 175 milijuna dolara. Investitori su reorganizirali distribucijske kanale i očekuju da će od prodaje proizvoda s potpisom Sharper Image i Linen’n Things sljedećih pet godina ostvarivati prodaju od rekordnih milijardu dolara.

Uza spomenute i brendovi poput Retailers Comp USA i Circuit Cityja nastavili su živjeti i nakon što su njihovi izvorni proizvođači likvidirani. Osnivači internetske stranice SEOBook.com, koji su pokrenuli stranicu Circuit City, tvrde da je zadržavanje bila pametna poslovna odluka i da će se investicija isplatiti u manje od godinu dana. U nekim davnim danima bankrotirani brendovi ostajali su dio prošlosti, ali u suvremeno su se doba pokazali kao dobra poslovna prilika. Kako je poentirao autor izvješća, kompanije su zainteresirane za preuzimanje propalih brendova zbog njihove cijene (koja je nerijetko niža od njihove stvarne vrijednosti), ali i toga da ih je katkad jeftinije vratiti u život nego lansirati potpuno novi brend, nepoznat potrošačima. Recepta takvim investitorima ide u prilog jer su se zbog sve većeg broja propalih kompanija negativne asocijacije uz bankrotirane brendove ublažile. Uspješna revitalizacija mogla bi pak uliti nadu potrošačima koji kao ozeblj suonce čekaju oporavak globalne ekonomije.

Hrvatsko se izdaje magazina Forbes u izdanju Europapress holdinga potkraj prošle godine našlo na kioscima diljem zemlje. Viktor Vresnik, bivši urednik rubrike ‘Novac’ u Jutarnjem listu, postao je njegov glavni urednik. Forbes je utemeljio škotski poslovni novinar B. C. Forbes i od prvog je broja do danas u vlasništvu te obitelji. Prvi je broj u Sjedinjenim Državama izasao još 1917. Hrvatsko je izdaje časopisa jedino u regiji.

Ako vodeće svjetske medijske korporacije održe obećanje, u idućih nekoliko mjeseci trebala bi početi naplata novinskog i drugog informativnog sadržaja na internetu. Na taj su se korak korporacije većinom odlučile zato što im veoma padaju naklade, a prodaja oglasnog prostora na internetskim portalima nije zaživjela do te mjere da može pokriti zaradu koja se još ostvaruje u tiskanim izdanjima. Načelno postoje dva pristupa naplati novinskog sadržaja na internetu: godišnja ili mjesečna preplata i mikronaplata u kojoj bi se naplaćivao samo novinski članak ili videoprilog koji korisnik odabere na zaslonu računala. U nekim zemljama poput Velike Britanije i SAD-a već postoji praksa da se besplatno objavljuje određeni dio novinskog sadržaja, a glavne se teme ili ekskluzivne priče koje pojedini časopis objavljuje naplaćuju. Nakladnici su svjesni da će imati velikih teškoća u uvodenju naplate zato što je većina njih posljednjih deset godina nudila svoj proizvod besplatno. Uskoro bi ga trebali početi naplaćivati jer je, tvrde, sadašnji sustav financiranja neodrživ. Uvođenje plaćanja uvelike će utjecati na mnogo portalja koji nemaju svoju tiskanu inačicu niti su dio velikog sustava, pa se može očekivati da će dio njih prestati poslovati.

Nakon što je neugledna kućanica Susan Boyle raspametila žiri svojim pjevačkim mogućnostima u šou ‘Britain’s Got Talent’, hrvatske su se televizijske kuće zaputile u potragu za novim zvijezdama. Šou RTL Televizije ‘Hrvatska traži zvijezdu’ bio je veoma gledan, zbog čega kreće u novu sezonu, a na Novoj TV uskoro će se početi prikazivati poznati svjetski tv-format ‘Super-talent’. Inače, kraj prošle godine obilježio je regionalni spektakl ‘Operacija Trijumf’ koji se osim na Novoj TV prikazivao i u programu regionalnih televizija.

Za četiri milijarde dolara medijska tvrtka Walt Disney preuzela je Marvel Entertainment i tako svoj portfelj proširila s više od pet tisuća junaka iz stripova, crtanih i igranih filmova među kojima su najpoznatiji Spider Man, Hulk, Iron Man, X-Men, Captain America, Fantastic Four i Thor. Kako su izvijestili strani mediji, Marvelovi dioničari za svaku bi dionicu trebali dobiti 30 dolara i Disneyjevih 0,745 dionica. Preuzimanje se provedo jer bi Disney, navodno, htio ponovno osvojiti mlađu mušku populaciju.