Home / Biznis i politika / Ustavni sud: Radi proračunske zakrpe diskriminira građane

Ustavni sud: Radi proračunske zakrpe diskriminira građane

Ovaj sam put kolumnu u cijelosti prepustio čitatelju koji se potpisao kao Filip. Na početku Filip kaže da sam njegovu tezu kako je za katastrofalno stanje u našem zakonodavnom sustavu, ali i u pravnom sustavu općenito, kriva poglavito nestručnost osoba koje su došle u priliku da imaju presudan utjecaj na taj sustav iskoristio kao osnovu za tekst u prošlom broju. Podsjećam na svoje prijašnje tekstove, a od novijih samo na onaj da građani ne trebaju vjerovati Ustavnom sudu. Filip u nastavku tezu o nestručnosti zakonodavaca i sudaca potkrepljuje s dva primjera ponašanja sudaca Ustavnog suda, toliko zanimljivima da mislim da na njih vrijedi još jedanput podsjetiti.

Ustavni sud u povodu spornoga Zakona o kriznom porezu daje izjave kojima upućuje građane da će samo oni koji su Ustavnom sudu podnijeli prijedlog za ocjenu ustavnosti Zakona o kriznom porezu moći ostvariti pravo na povrat novca koji su tim porezom uplatili u državni proračun kada i ako taj zakon bude proglašen neustavnim. Ustavni sud tako zagovara očitu diskriminaciju građana na one koji su podnijeli prijedlog za zaštitu ustavnosti i na one koji ga nisu podnijeli. Padom toga zakona pred Ustavnim sudom novac se građanima neće vratiti automatizmom, nego će se stvoriti valjana pravna osnova na temelju koje će svi građani na koje se zakon odnosi moći podnijeti zahtjev za povrat nezakonito naplaćenog poreza. Povrat će se zahtijevati od Ministarstva financija u posebnom pravnom postupku koji će se voditi pred tim ministarstvom i eventualno pred općinskim sudovima (ako Ministarstvo financija u pojedinom slučaju utvrdi nepostojanje valjanog dokaza o uplati poreza ili pogrešan obračun). Prema najavi Jasne Omejce, predsjednice Ustavnog suda, međutim, pravo na otklanjanje štete koju im je počinio neustavan propis ne bi imali svi građani koji su taj propis bili dužni poštovati i primjenjivati te zbog toga pretrpjeli štetu, nego samo manjina koja je podnijela prijedlog Ustavnog suda.

Jasna Omejec upućuje građane da moraju plaćati ‘ugovorne kazne’ za parkiranje sve do kraja godine iako je Ustavni sud svojom odlukom u ožujku proglašio odredbe o naplati tih kazni za parkiranje u pravilnicima gradova i općina neustavnima i nezakonitima. Odluke Ustavnog suda o ustavnosti pojedinih pravnih akata ili njihovih dijelova po svojoj su biti deklaratorne, pa ako se već utvrdi neusklađenost s Ustavom ili nezakonitost, onda je protiv svake pameti istom odlukom dosuditi doigravanje u kojem bi se mogla neometano provoditi i kršiti zakonska i ustavna prava građana. Kad se jedan propis ili njegov dio proglaši neustavnim, bilo bi u skladu sa zdravim razumom da se stavi izvan snage od trenutka kad je takvim proglašen. No Ustavni sud smatra da se kršenje Ustava i zakona može tolerirati još neko vrijeme u ime punjenja proračuna gradova i općina na račun građana. Očito je da je taj sud opterećeniji punjenjem proračuna lokalne samouprave i zaštitom državnog proračuna od moguće isplate štete građanima ako Zakon o kriznom porezu padne nego zaštitom ustavnosti i uređenjem pravnog poretku u ovoj zemlji. Ipak, nadu daje to što sve te čudne odluke Ustavnog suda nisu donesene jednoglasno, zaključio je čitatelj Filip.