Orijentaciji gospodarstva dovoljno govori podatak da je taj sektor ukupno tek na šestome mjestu. Najveće prihode bilježi veleprodaja, 5,25 milijardi eura, zauzimajući tako 11-postotni udjel u ukupnim prihodima svih sektora. U prosjeku svaka kompanija u Hrvatskoj koja se bavi veleprodajom upriliči 49,5 milijuna eura na godinu.
Prema županijama najbolje rezultate postigao je Grad Zagreb s 474 poduzeća i čak 66,2 posto udjela u ukupnoj novostvorenoj vrijednosti, (6,6 milijardi eura) te 29,4 milijarde eura prihoda. Čak 66,9 posto dobiti ostvareno je u Zagrebu, a tvrtke registrirane na tom području izveze su 43,6 posto sve robe i usluga. Tako je svaka tvrtka koja radi u glavnom hrvatskom gradu prosječno upriličila 61,9 milijuna eura i zabilježila dobit od šest milijuna eura. Grad Zagreb, uz to što je najveći izvoznik i ima najveću dobit (2,8 milijardi eura), zapošljava više od polovine svih zapošlenih (176.794) u 500 najboljih kompanija. Primorsko-goranska županija sljedeća je s najvećim brojem zapošlenih, ali i prema novostvorenoj vrijednosti; slijedi Istarska županija, koja je druga po vrijednosti izvezene robe i usluga. Manje od deset tvrtki na listi imaju Virovitičko-podravska, Šibensko-kninska i Požeško-slavonska županija, a najlošija je Ličko-senjska županija sa samo jednom tvrtkom među 500 najboljih. Najproduktivnija je Dubrovačko-neretvanska županija, zatim Grad Zagreb te Istarska županija.
Kad je riječ o pokazateljima koje je zabilježilo 500 najboljih na ukupnoj razini, najgore stoji izvoz. Naime, njegov udio u odnosu na prihode smanjio se 18,9 posto. Uzme li se u obzir da je kriza najprije pogodila izvozni sektor i da je Hrvatska tijekom posljednjega prošlogodišnjeg kvartala zabilježila smanjenje robnog izvoza na godišnjoj razini od 7,3 posto izraženo u kunama, odnosno 13,8 posto i 5,1 posto mjerenog u dolari i eurima, što je prvo kvartalno smanjenje izvoza na godišnjoj razini zabilježeno u posljednjih šest godina, podatak o padu izvoza u prihodima ni-malo ne začuđuje. S obzirom na to da su najbolje kompanije poslovale u lošijim uvjetima nego 2007. (rast BDP-a skromnih 2,4 posto u usporedbi s 5,5 posto godinu prije), ali ipak mnogo boljima od onih koji ih prate ove godine, sljedeće Liderovo i ZAPI-jevo izdanje najboljih može se očekivati s popriličnim pesimizmom.
