Više od 17,2 milijuna ljudi na godinu umre u svijetu od kardiovaskularnih bolesti, što toj bolesti već godinama osigurava prvo mjesto na listi uzroka smrtnosti. Čak 80 posto prerađenih smrtni od srčanog ili moždanog udara može se izbjeći kontrolom triju velikih rizika: pušenja, nezdrave prehrane i nedovoljne fizičke aktivnosti. To su činjenice koje se već godinama ponavljaju u svim medijima, stil života ističe se kao izravan čimbenik našeg zdravlja, liječnici godinama ponavljaju iste rečenice o nepušenju, dijeti, redukciji tjelesne težine, svakodnevnoj fizičkoj aktivnosti…
Međutim, vrlo teško mijenjamo sebe i svoje navike. Uvijek imamo opravdanje za ono što činimo pogrešno ili za ono što ne činimo, a znamo da bi trebalo… Zašto? Odakle tolika nebriga za sebe, za svoje srce i arterije? Tako je lako misliti da se bolest događa samo nekim drugim ljudima i na drugome mjestu.
Dvadeset sedmi rujna Svjetski je dan srca. Toga se dana diljem svijeta provode akcije da bi se još jednom naglasile potrebne male promjene u stilu života koje čuvaju zdravlje. Zato je slogan ovogodišnje kampanje ‘Radite sa srcem’ (Work with Heart!) u organizaciji World Heart Federationa.
Čini se da je upravo sada prilika upoznati se sa svojim brojkama zdravlja: visinom krvnoga tlaka, ukupnom kolesterolu i njegovih frakcija, indeksom tjelesne mase, opsegom struka i bokova, koji je javnosti manje poznat, ali važan čimbenik rizika, i to da bismo dobili sliku svog rizika za obolijevanje od kardiovaskularnih bolesti. Nažalost, to što nemate bolove u prsima ili druge subjektivne smetnje ne pruža vam sigurnost od aterosklerotskih promjena na arterijama jer tegobe se pojave u kasnoj fazi bolesti, kad već postoji kritično suženje žile aterosklerotskim plakom. Cilj suvremene medicine jest otkriti aterosklerozu u začetku i spriječiti njezinu progresiju te tako znatno smanjiti rizik od neželjenih događaja, a ipak omogućiti kvalitetan život.
