Home / Poslovna scena / Štetni i ‘štetni’ ugovori

Štetni i ‘štetni’ ugovori

Slučajevi HEP-a, Podravke i Gredelja potvrdit će da je put od optužbe do dokazivanja jako dug. Zakonske odredbe o štetnim ugovorima prazne su prijetnje. Samo jedan menadžer na godinu biva osuđen na zatvorsku kaznu. No, orkestrirano plasiranje tekstova o štetnim ugovorima u jednoj tvrtki obično je indikator obračuna koji za cilj ima promjenu uprave.

Od 87 prijavljenih samo četiri krivca. 87 prijava podneseno je Državnom odvjetništvu, od toga 35 novih, a 52 iz prijašnjih godina. 32 prijave DORH je odbacio ili obustavio. 20 zahtjeva za istražu podnio je DORH. 12 optužnica prihvatili su sudovi. 18 presuda bilo je oslobađajuće ili odbijajuće. 4 presude bile su osuđujuće. 1 slučaj završio je presuđenom kaznom zatvora, a u tri slučaja presuđena je uvjetna kazna.

Istražuje se više osoba zbog sumnje za sklapanje štetnih ugovora u aferi o tajnom preuzimanju Podravke. Uprava TŽV-a Gredeš prijavljena je zbog sklapanja štetnih ugovora s američkom tvrtkom The Mart Corporation, vrijednim otplatke 7,2 milijuna američkih dolara. Ivan Mravak, direktor HEP-a, sumnjičen je za sklapanje štetnih ugovora o nabavi električne energije. Više odgovornih osoba sumnjičeni se zbog sklapanja štetnih ugovora između HEP-a i Ekonomskog fakulteta. Članovi Vlade osmišljeni su za potpisivanje štetnih ugovora s Deutsche Telekomom AG-om o prodaji udjela u Hrvatskom Telekomu. Članovi Vlade osmišljeni su za sklapanje štetnih ugovora s Orco grupom u JPP-u u Sunčanom Hvaru. Članovi Vlade osmišljeni su za sklapanje štetnih ugovora s Hypo grupacijom i Astaldijem, koje je Hrvatska izgubila na međunarodnim arbitražnim sudovima. Ministar gospodarstva Branko Vukelić osmišljeno je za sklapanje štetnih ugovora u Brodskom. Ministar Rončević i Bačić osmišljeni su za sklapanje štetnih ugovora u ‘aferi kamioni’. Generali Ljubo Česić, Matko Kakarigi i Vladimir Zagorec osmišljeni su za sklapanje štetnih ugovora u Ministarstvu obrane i Oružanim snagama. Milan Bandić osmišljeno je za sklapanje štetnih ugovora o kupoprodaji zemljišta bivše Zagrebpčanke u Heinzelovoj ulici u Zagrebu. Tonina Piculj prijavio je HDZ zbog sklapanja štetnih ugovora u Velikoj Gorici. Protiv Uprave Željezare Split Državno odvjetništvo podnijelo istražni zahtjev zbog sumnje u sklapanje štetnog ugovora. Ugovor Šibenika i Orca o Obonjanu završio je u USKOK-u zbog sumnje da je štetan za Šibenik. Duhan, d.d. Slatina, zbog štetnih ugovora osmišljeno je za sklapanje štetnih ugovora o prodaji Hotela Alan. Više osoba osmišljeno je za sklapanje štetnih ugovora o nabavi ‘pacemakera’ s Malcomom, d.o.o. Mostar. Više osoba osmišljeno je i prijavljeno zbog sklapanja štetnih ugovora koje zaključuju skrbnici starijih osoba prethodno sudski lišenih sposobnosti za upravljanje svojom imovinom itd.

Bivši predsjednici Hrvatskog fonda za privatizaciju Tomislav Družak i Stipe Hrkač oslobođeni su optužbi na Općinskom sudu u Zagrebu da su sklapanjem štetnih ugovora oštetili Fond za 3,4 milijuna kuna. Dragutin Lovrenčić, direktor varaždinskog Coninga, oslobođen je optužbe za sklapanje štetnih ugovora na varaždinskom Općinskom sudu. Vrhovni sud prihvatio je žalbu prvoputoženoga iz slučaja Riječke banke Eduarda Nodila i ukinuo mu prvostupanjsku presudu za kazneno djelo sklapanja štetnog ugovora.

Teško dokazivo djelo. Dragan Novosel, zamjenik državnog odvjetnika, nevoljko priznaje da je kazneno djelo sklapanja štetnog ugovora iznimno teško dokazati i uspješnost Državnog odvjetništva u dokazivanju daleko je ispod prosjeka. I sve to nakon izvida o mogućim slučajevima sklapanja štetnih ugovora koji traže iznimno dugo. Teško je dokazati da je počinjelj u vrijeme sklapanja ugovora znao da je ugovor štetan i da je to htio, jer objektivna činjenica da je štetna nastačila nije dovoljna da bi tužitelj dobio osuđujući presudu. I to je razlog brojnosti odbacivanja prijava za sklapanje štetnih ugovora.

U slučaju Gredelja bivši predsjednik Uprave Antun Fabek i njegov suradnik Josip Bilić optuženi su upravo za to da nisu posvetili dužnu pažnju i osigurali bankovnu garanciju za uplaćeni avans, što se smatra grubim propustom. Oni su, naime, sklopili ugovor s američkim The Mart Corporation o nabavi opreme za pranje lokomotiva vrijedne 7,1 milijun dolara. Policijskom krimobradom utvrđeno je ‘postojanje osnovane sumnje na počinjenje kaznenog djela sklapanja štetnog ugovora u TŽV-u Gredelju opisano i kažnjivo po čl. 294 st. 1 i 2 KZ RH’. Osumnjičeni su ugovorili avansno plaćanje 50 posto od ugovorene cijene u roku osam dana od potpisivanja ugovora, uz istodobnu obvezu prodavatelja da u roku od pet dana od dana uplate predujma preda naručitelju bankovnu garanciju u visini uplaćenog predujma. Prema tom priopćenju odgovorni u Gredelju pristali su dati pola novca unaprijed i ne uzeti nikakvo sredstvo osiguranja za uplaćeni predujam i time sklopili štetan ugovor i počinili štetu u iznosu od najmanje 3,2 milijuna dolara.

Fabek, pak, opovrgava te navode. Više je razloga zašto se dogodio taj slučaj. Bankovna je garancija ugovorena, ali američka je banka kasnije otkazala garanciju partneru. Napravili smo sve da zaštitimo imovinu društva, kaže Fabek, ne želeći govoriti o detaljima s obzirom da je u tijeku istražni postupak. Mogu li tužitelji u slučaju Gredelja na sudu i dokazati da su Fabek i Bilić znali za štetnost i namjerno htjeli sklopiti štetni ugovor, pouzdanije će se znati tek na glavnoj raspravi. To znači da se najprije DORH mora odlučiti za optuženje te ako se odluči hoće li sud uopće prihvatiti optužni prijedlog. Potom ako sud i prihvati optužni prijedlog, ne treba zaboraviti da odluka suda može biti osuđujuća, ali i oslobađajuća ili i odbijajuća.

I napokon, prema dosadašnjoj praksi, kod zanemarivo malo presuda s kaznama za sklapanje štetnih ugovora tri je puta više onih s uvjetnim kaznama od onih s dosuđenim zatvorskim kaznama. Zbog toga se menadžeri zapravo i ne moraju previše bojati kažnjivog djela sklapanja štetnog ugovora opisanog u Kaznenom zakonu.