Izvoz je jedini put iz krize

Kriza i nedostatak kapitala radijalno su smanjili narudžbe kupaca hrvatskih izvoznih proizvoda – u osam ovogodišnjih mjeseci vrijednost je robnog izvoza, u odnosu na isto razdoblje lani, gotovo 22 posto manja (uvoz je pao još i više, 27 posto). Zahvaljujući potpori Vlade i uspješnoj dugogodišnjoj suradnji banke s posebnim financijskim institucijama poput Europske investicijske banke, Njemačke razvojne banke KfW i Svjetske banke (IBRD), HBOR je uspio pribaviti sredstva i to prema uvjetima koji su vrijedili i prije pojave krize, što je u konačnici rezultiralo zadržavanjem kamatnih stopa na istoj razini.

Hrvatska nema previše izvoznih proizvoda s kojima može konkurirati na svjetskom tržištu. Darinko Bago, direktor Končara, priznaje kako se na rang-ljestvici složenosti proizvoda od 0 do 10 naši izvozni proizvodi dominantno nalaze između treće i pete pozicije, i to od poljoprivrednih do metaloprerađivačkih. Čak ni naši brodovi nisu izvoz, jer se sirovine i repromaterijal uvoze. Svi ti proizvodi ne prelaze petu kategoriju, a nažalost ta složenost ne osigurava više od 8,5 do devet tisuća eura BDP-a po stanovniku.

Da je izvoz prilično zanemaren, i to ne samo na državnoj razini, ravnateljica Ekonomskog instituta Zagreb Sandra Švaljek iščitava iz istraživanja provedenog na dvije tisuće malih i srednjih poduzeća. Velik broj kompanija, čak 60 posto malih i srednje velikih kompanija kao svoje glavno tržište vidi lokalno tržište, čak ne ni nacionalno, a tek mali postotak njih izvozi. Samo ih se osam posto smatra izvoznicima i stoga treba raditi da se promovira važnost izlaska na strana tržišta. To je prezanemareno i prevažno područje za hrvatsko gospodarstvo.

Izvoznici sudionici konferencije složili su se da raznoražna prava opterećuju proračun, što zbog viših poreza i ostalih davanja otežava poslovanje i smanjuje konkurentnost izvoznika. Na rashodnoj strani pročuna trebalo bi napraviti drastičan rez. Prema njemu porez na dobit nije problem, ali je problem porez na plaću, koji je povezan s nereformiranim mirovinskim i zdravstvenim sustavom.

Bez izvoza male zemlje poput Hrvatske nemaju budućnost jer nemaju takozvanu ekonomiju razmjera. Naveo je nekoliko faktora poput prekvalifikacije radne snage, smanjivanja javnog sektora i komplementarnosti poljoprivrede i turizma, koji bi mogli pogurati izvoz, posredno i BDP. Generator akcijskih mjera za izlazak iz krize u Austriji bila je njihova gospodarska komora, koja je donijela 37 akcijskih planova za svako područje gospodarstva. Svoje iskustvo Austrijanci su spremni ponuditi i našim poduzetnicima te predstavnicima vlasti. Napomenuo je i da je Austrija jedna od rijetkih zemalja koja je uspjela zaustaviti pad građevinskih radova te je poručio nadležnim da pogledaju kako je to uspjelo Austriji, budući da građevinski sektor tek predstaje najveća iskušenja.

Generalni direktor Belišća Vlado Jerbić rekao je da su već na nadvještaje krize u njegovoj kompaniji počeli raditi planove i tražiti rješenja za moguće smanjenje narudžbi i obima poslova. Takav pristup omogućio im je da u trenucima kada je kriza u branši pokazala zube njihova tvrtka ne bude pogođena u tolikoj mjeri. Povećanje cijena energije, koja našoj tvrtki u troškovima sudjeluje s više od 30 posto, nije se smjelo dogoditi. Mislim da je Vlada u sklopu antirecesijskih mjera trebala voditi računa i o tome, naglasio je Jerbić dodavši da, srećom, Belišće počinje osjećati znakove oporavka.