Vidite li ikakve znakove oporavka koji nagovješćuju bolju i lakšu iduću poslovnu godinu? Ima blagih znakova oporavka u Europskoj uniji, ali ne treba biti previše optimističan. Naime, u velikim zemljama poput Francuske ili Njemačke, koje su imale pozitivan rast BDP-a ove godine, mnogo zapošlenih bilo prisiljeno otići na odmor. Sada kad su se vratili, suočili su se s odgodom projekata i transakcija. Iako je oporavak počeo s blagim rastom u tim zemljama, početkom iduće godine bit će lošije.
Što će onda biti sa zemljama Jugoistočne Europe, koje velikim dijelom ovise o potražnji zemalja EU? Postoje razlike među zemljama, no cijela je regija bila uspješna priča posljednjih nekoliko godina, zato je pad i bio tako velik. Trebat će mnogo vremena za oporavak. S vremenom ćemo, otprilike 2012. i 2013., govoriti o rastu BDP-a od šest ili sedam posto i ta će regija tada ponovno biti uspješna priča. No do tada će gospodarstvo u prosjeku rasti dva do tri posto.
To onda znači da ni izvoz neće tako brzo ugledati bolje dane. Izvoz je iznimno važan, ne samo zemljama EU nego i u vašoj regiji. Treba osluškivati promjene na tržištu Unije, ondje su mogućnosti. Dobro je što u Hrvatskoj izvoznici imaju oslonac u HBOR-u.
Križa je u bankama prilično stanila likvidnost i mogućnosti odobravanja novih kredita. Je li u drugom dijelu ove godine ipak bolje? Vidimo velik pomak jer se izvoznici pomalo vraćaju na tržište. No problem je za klijente što banke sada vrlo strogo procjenjuju rizike. Kapitalni su zahtjevi regulatora sve veći, a to znači da moramo pomno odvagnuti svaki kreditni zahtjev prije nego što ga odobrimo. Ne financiramo projekte koji nam prilično smanjuju likvidna sredstva i nastojimo se što više možemo okrenuti izvoznim industriji.
