Home / Financije / Skraćenje radnog vremena i gubitak u poslovnim knjigama

Skraćenje radnog vremena i gubitak u poslovnim knjigama

vanja radnih mjesta skraćenjem radnog vremena, ali i iskazati gubitak u poslovnim knjigama u drugom polugodištu 2008. ili u prvoj polovici 2009. Upravo taj posljednji kriterij čini i sâm zakon neprimjenjivim, kažu čelnici domaćih proizvodnih tvrtki. Ako tvrtka iskaže gubitak kako bi ušla u program subvencija za skraćeni radni tjedan, pred njom se otvaraju dva problema. Prvi od njih odnosi se na javne natječaje jer tvrtka koja ima iskazan gubitak u poslovanju ne može se natjecati za poslove koji se tako dobivaju. Drugi, možda i važniji razlog zbog kojeg se proizvodne tvrtke rukama i nogama bore da ne iskažu gubitak jest pad kreditnog retinga. To znači da je poslovna banka zaključila kako će tvrtku kojoj je pao reting teže vraćati kredit nego ranije. Posljedica toga su skuplji krediti koji su proizvodnim tvrtkama potrebni za poslovanje i financiranje novih projekata. Ipak, poslodavci su i dalje voljni pokušati dobiti državne potpore kako ne bi morali otpuštati radnike.

  • Od svibnja ne radimo petkom u tvornici vatrogasnih uređaja, a u listopadu ćemo dva petka raditi, a dva nećemo. Prema izračunima, subvencije koje se mogu dobiti za neradni petak iznose koliko je država radnicima uzela kriznim porezom. No planiramo se prijaviti za subvencije, ali je proces za njihovo dobivanje kompliciran – objasnio je Domagoj Ivan Milošević, predsjednik Upravnog odbora Pastor grupe.

Poslodavci su već početkom godine pokušali sve da izbjegnu otpuštanje radnika koji rade u proizvodnji, upotrijebili su stari i novi godišnji odmori, proizvodilo se za zalihe, stariji su radnici poslani u mirovine, smanjene su plaće, a na kraju je i smanjeno radno vrijeme.

  • Zakon se trebao donijeti na početku godine kada je kriza bila najjača. Tvrtke koje su bile najviše pogodene krizom već su se restrukturirale, a višak je radnika otpušten. Mi, izvoznici, dosad smo se stabilizirali, a zakon koji je donesen nije primjenjiv i nikome neće koristiti – objasnio je Vladimir Ferdelji, predsjednik Uprave Elektrokontakta.

Prema okvirnim podacima HUP-a, u ovoj je godini svakoga mjeseca izgubljeno oko četiri tisuće radnih mjesta, što znači da je bez posla ostalo više od 35 tisuća ljudi. Prije krize u industriji je radilo 240 tisuća radnika, a trenutačno ih radi nešto manje od 200 tisuća.