Jedan od najznačajnijih trenutaka u povijesti brenda je odluka McDonald’sa da pokrene lanac kafetarija. Čini se da nije. Za početak, ova je godina bila idealna za ulazak na to tržište uzme li se u obzir da je njegov glavni konkurent u toj kategoriji, Starbucksa, znatno oslabio, ali i što je širenje na nove kategorije ili ciljne skupine jedan od načina ublažavanja posljedica ekonomske krize. Ekstenzija, odnosno širenje brenda, postalo je jednim od popularnih poteza ublažavanja rizika i osvajanja dodatnih prihoda koji, pokazalo se, ne urodi uvijek plodom.
S rizicima ali i prednostima brend ekstenzija pozabavili su se stručnjaci s portala brandchannel.com u čijoj je analizi sudjelovao i dr. Edward Tauber koji je prije punih 30 godina prvi put koristio termin ‘brend ekstenzija’, a danas se, preko svoje tvrtke, i dalje bavi analizom studija slučaja i savjetuje tvrtke na koji način širiti brendove u portfoliju. Kao što je pokazalo njegovo iskustvo, s njima treba biti dosta oprezan, jer se one po mnogočemu razlikuju od linijskog širenja brenda.
Naime, linijske ekstenzije znače samo da je kompanija odlučila u istoj kategoriji ponuditi različite proizvode. Takvi potezi nisu naročito rizični, već više opcija samo otvara mogućnost da prodaja bude veća. Primjerice, brend Crest u vlasništvu kompanije Procter&Gamble prema Brandchannelu dobro objašnjava razlike između linijskih ekstenzija i ekstenzija brenda. Crest pasta koja štiti od kamenca, ona koja izbjeljuje zube ili ona koja osvježava dah, samo su neke od važnijih kategorija, dok su ekstenzije brenda Crestova vodica za usta, konac ili četkica za zube. Takvo širenje funkcionira, dok nikakve koristi ne bi bilo od lansiranja Crestovih čokoladnih bonbona.
Ipak u posljednjih nekoliko godina svjetlo dana su ugledali proizvodi koji prkose svakoj logici poput Harley Davidsonova alata za ukrašavanje torti, pudinga Sylvester Stallone ili zrakoplovne kuće Hooter Air. U vrijeme ekonomskog blagostanja takva pogreška se ne bi dugo pamtila, ali u recesiji se višestruko naplaćuje ponajviše zato što je manje novih proizvoda, ali i zato što potrošači, stegnuvši remen, nisu voljni eksperimentirati s novom ponudom od koje ne znaju što mogu očekivati ili ih na neki način zbunjuje. Kao što je za brandchannel.com izjavio marketinški stručnjak Edward Tauber, ako kompanija odluči preseliti brend u posve novu kategoriju mora uložiti dodatne marketinške napore kako bi educirala potrošače. – Kompanija koja odluči lansirati već poznati brend u novoj kategoriji proizvoda doslovno izlaže potrošača riziku. Međutim, to ne znači da bi trebalo posve odustati od te ideje. Najprije bi trebalo istražiti veličinu nove kategorije u koju kompanija planira ući. Ako je malena, i prihod će biti malen. Ali, važno je znati da poznati brend i u malenoj kategoriji, postavi li se na stabilnim temeljima, ima velike šanse da se tu i zadrži – poručuje Tauber.