Ako želimo da naša komunikacijska funkcija ima upravljačku ulogu, naše strategije zahtijevaju instrumente za mjerenje. Individualna i kompleksna priroda aktivnosti u odnosima s javnošću, sve veći utjecaj socijalnog umrežavanja zahtijeva znatno sofisticiraniju analizu od dosad najčešće korištenih metodologija. Prema istraživanju koje sam provela prije dvije godine s komunikatorima u Hrvatskoj, a koji u svakodnevnom radu samo-stalno donose odluke (direktori i voditelji korporativnih komunikacija, direktori i voditelji klijenata u agencijama), podaci ukazuju da, iako su prepoznali važnost provođenja istraživanja, komunikatori ga u praksi još uvijek polovično provode. Od ukupno 49 komunikatora, čak 20 ne koristi istraživanje u svom profesionalnom radu. Od njih 29 koji ih provode, samo njih pet to radi redovito, 11 godišnje te 13 po pojedinom projektu. U Hrvatskoj je još uvijek najčešći oblik mjerenja rezultata komunikacijskih programa u odnosima s javnošću na razini analize sadržaja medijskih objava.
Ne bi smjele svoj rad temeljiti samo na operativnoj podršci klijentovom PRodjelu, već bi mu trebale osiguravati dodanu vrijednost, koju ne može postići sâm internim resursima. PR-struka u Hrvatskoj svakim danom sve više napreduje pa su tako i agencije sve više angažirane kao savjetnici uprave kompanija, a sve manje kao operativna podrška PRodjelu – kaže Pintarić. Ivana Nikolić, s druge strane, kaže da je problem ako klijent ne posjeduje strategiju komunikacije, već stihijski pristupa PRu.
Ako tvrtka nije svjesna percepcije svog ugleda u javnosti u početku sustavnog komuniciranja, poslije jako teško može procijeniti stupanj promjene. Količina članaka u novinama ne može odrediti kvalitetu komunikacije jer katkad i znatno manja količina ima mnogo veće djelovanje. Ukratko, što klijent ima jasniju viziju onoga što želi postići kroz komunikaciju, tim je manje svog prostora za agencije koje žele nekvalitetnim radom i razmjernim nepoznavanjem materije zaraditi na naivnim klijentima. To, nažalost, stvara začarani krug nepovjerenja u našu struku jer nas obično povezuju s prodavačima magle – smatra Nikolić. Osim spomenutog, Manuela Šola Oršić, direktora agencije Abraka-dabre, tvrdi da se klijenti sve više zanimaju za mjerenje učinaka i evaluaciju učinkovitosti PRa.
Klijenti ponekad drže da objavljeni članci ne mogu biti realni pokazatelj vrijednosti PRučinka na kretanje imidža tvrtke ili brenda u ciljanim javnostima. Stoga, u posljednje vrijeme uz tradicionalni pressclipping tiskanih medija, klijenti imaju povećano zanimanje za evaluaciju učinka online PRa i elektroničkih medija. Situacija je to koja potpuno prati svjetske trendove, gdje se svakim danom osniva sve više agencija specijaliziranih isključivo za medijske evaluacije – zaključila je Šola Oršić. Dakle, unatoč krizi, koja je smanjila proračune, mjerenje učinkovitosti PRakcija u sve je većem fokusu klijenata koji se uopće odluče angažirati PRagencije da im poboljšaju imidž ili prisustvo u javnosti. S vremenom će, slažu se Liderove sugovornice, situacija biti sve bolja, po gotovo nakon krize, čija je pozitivna posljedica vraćanje PRstruke na upravljačku sa samo operativne razine kompanija.