I kontinentalci žele ploviti DRŽAVA STIMULIRA UPIS U POMORSKU ŠKOLU

Jedan od novih igrača na tržištu posredničkih agencija je i Nautički centar iz Zagreba koji se već 12 godina bavi školovanjem pomoraca i trenutačno čeka dopusnicu za posredničku djelatnost. Čelnik tvrtke Davor Ključariček, bivši pomorac, smatra da je, s obzirom na potražnju za tim poslom u Hrvatskoj, previše pomorskih škola pa i agencija.

• Pomorske škole postoje u Rijeci, Lošinju, Zadru, Splitu, Dubrovniku, no pitam se za koga. Država stimulira upis u pomorsku školu, ali ne i daljnje obrazovanje i zapošljavanje, izuzev Atlantske i Tankerske plovidbe. U pomorskim se školama obrazuju strojari i nautičari, a specijalizacija bi se trebala vršiti već unaprijed za vrstu broda – tankere, cargo, RO-RO brodove i slično – smatra Ključarič čiji Nautički centar ima pri ministarstvu status ustanove za obrazovanje odraslih i omogućuje im polaganje svih potrebnih ispita za pomorce. Ključarič primjećuje sve veći interes za obrazovanje i plovidbu iz kontinentalnog dijela Hrvatske, dok među Dalmatincima i Primorci taj trend opada.

Pravilnik o posredovanju pri zapošljavanju pomoraca sveo je broj posredničkih agencija na tridesetak. Među njima je najveći splitski Globtik Express, putem kojega je stalno zaposleno oko 19 tisuća pomoraca.

Trendovi u svjetskom pomorstvu promijenili su se, ploviti danas nije isto kao prije 30 godina, međutim, tradicija kvalitete rada hrvatskih pomoraca kojih, prema podacima Ministarstva mora, registriranih ima nešto više od 13 tisuća na svim svjetskim morima – ostala je konstantna. Za hrvatskim pomorcima, posebice časnicima, postojala je uvijek potražnja svjetskih brodarskih kompanija, i to su svakako iskoristile posredničke agencije koje bi ih ukrcavale. Prije nego što je prije godinu dana na snagu stupio Pravilnik o posredovanju pri zapošljavanju pomoraca, tim se poslom mogao baviti bilo tko iz kuće radinosti ‘u pidžami’, dok su sada pravila za obavljanje te djelatnosti nešto stroža.

Gotovo svi vlasnici 30-ak agencija kojima je ministarstvo izdalo dopusnicu za posredovanje pri zapošljavanju su bivši pomorci i vrlo dobro poznaju način na koji ‘funkcionira’ pomorski svijet. Prema evidenciji ministarstva, putem agencija ukrcava se oko deset tisuća pomoraca, dok se samostalno, neposrednim kontaktom s brodarima ukrcava njih 3,2 tisuće, a najveći su poslodavci u tom segmentu Atlantska i Tankerska plovidba.

Prema broju ukrćanih pomoraca na godinu, najveća je agencija Globtik Express, a slijede Bogdan Company iz Sinja, Zorović d.o.o. iz Rijeke, V.Brodo Hrvatska čije je sjedište u Ženevi, te C.M.A Brodo koji posluje u sklopu Grupe CMA CGM S.A. iz Francuske. C.M.A, koji vodi direktor Peter Dolinšek, surađuje samo s Francuzima, CMA CGM-om trećem po veličini svjetskim brodari, koji djeluje s više od 360 kontejnerskih brodova na kojima radi 500 stalno zaposlenih hrvatskih pomoraca časničkoga kadra, kao i Bogdan koji radi isključivo s kompanijom Mediterranean shipping company. Globtik i Zorović rade pak s 20-ak različitih kompanija svih profila, no nijedna od spomenutih agencija nema više od 20 zaposlenih.

Ministarstvo klasificira agencije prema broju ukrcaja (broji se svaki ukrcaj na godinu), no možda je najbolji pokazatelj njihove uspješnosti broj stalno zaposlenih pomoraca koji godinama plove putem iste agencije. Kvalitetnom kompanijom smatra se ona koja nudi kratke ugovore (tri do četiri mjeseca na brodu i toliko kod kuće) i koja isplaćuje fiksne plaće, po mogućnosti u eurima.

• Bez obzira na krizu u pomorstvu nismo osjetili pad prometa, dapače, prihodi su nam ove godine u skladu s očekivanjima, a sličnu situaciju očekujemo iduće godine. Problem je jedino nedostatak mladih kadrova. Na godinu zaposlimo oko dvije tisuće pomoraca, uglavnom na LNG brodovima koji čine 30 posto svjetske pomorske flote i naši partneri brodari i dalje najavljuju velike projekte gradnje najmodernijih brodova – komentira Saša Fradelić iz Globtika, šef Kadrovskih službi i glavna osoba za ukrcaj pomoraca, dodajući da je radi krize od pomoraca koji su plovili putem Globtika izgubilo posao njih možda 20-ak.

Druga po količini ukrcaja pomoraca agencija Bogdan posluje ekskluzivno s tvrtkom MSC (Mediterranean shipping company), no ugovori s kompanijom su ponekad neizvjesni. Pomorci su pod ugovorom na šest mjeseci, a kad se vrate kući ne znaju hoće li ih kompanija ponovno zvati.

• Kriza je promijenila ritam ukrcaja, od pomoraca se traži da dulje ostaju na jednom ugovoru kako bi se uštedjelo na zrakoplovnim kartama, a onda i pomorci dulje čekaju na ukrcaj. Hrvatski pomorci su strancima zanimljivi jer su kvalificirani i stručni, no sada, u vrijeme recesije ploviti žele i oni koji ništa o tome ne znaju, očekujući laku zaradu – tvrdi vlasnik Bogdan Companya Joško Bogdan koji, kaže, trenutačno ima hrpu posla.

Za vrijeme Domovinskog rata pomorci su plovili trbuhom za kruhom i nisu mnogo pitali u koje će ih vode sudbina odnijeti. Upravo tada niknule su i agencije koje su na njihovom ‘kruhu od sedam kora’ jako dobro zarađivale, uzimajući od njihovih plaća provizije.

Danas je zakonom zabranjeno od pomoraca uzimati bilo kakvu naknadu za posredovanje, osim za ‘papirologiju’, odnosno sređivanje dokumenata za ukrcaj, kao što su vize, pomorske knjižice, certifikati ili putovnice. Agencije danas žive isključivo od naknada kompanija koje im plaćaju usluge pronalaženja kadrova, no njihov iznos nije moguće saznati jer agencije i kompanije ne žele odati poslovnu tajnu, a pomorci i ne znaju koliko je tko zaradio na njihovim leđima. U negativnom kontekstu često se spominjala upravo najveća agencija Globtik Express iz Splita, i njegov vlasnik Lahor Magazinović, no optužbe za primanje naknade za ukrcaj ‘ispod stola’ teško je dokazati, s obzirom na to da su prijave pomoraca Ministarstvu uglavnom anonimne i da nitko ne želi sam sebi uzimati kruh iz usta.

Hrvatski pomorci prije 15 godina imali su beneficiirani radni staž i određene uvozne povlastice, a njihova primanja nadalje su prošječni standard Hrvata. Povlastica danas više nema, a mladi čovjek za isti novac može iznajmljivati apartmane i, uz kredit i sve bolju poziciju hrvatskog turizma, s manje truda živjeti lagodnije. Situacija nije drukčija ni u zapadnoeuropskim zemljama u kojima se polako zatvaraju pomorske škole jer su porezne obveze velike, a zarada sve manja.

• Pomorci se najčešće žale na porez na dohodak ako na godinu provedu manje od 183 dana na brodu, dakle duljinu trajanja ugovora (ako je dulje od tri do četiri mjeseca), hranu i plaću – objašnjava Mario Zorović, vlasnik tvrtke Zorović koja, osim hrvatskih pomoraca zapošljava Crnogorce, Slovence, Poljake, Talijane i Mađare pa čak i jednog upravitelja stroja iz Čilea.

| Tvrtka | Broj godišnjih ukrcaja | Broj stalno zaposlenih | Najveći partneri |

|—————–|————————|————————|——————————————————-|

| Globtik Express | 1.556 | 19.000 | Shell, Pronav, Exmar, Jan de Nul |

| Bogdan Company | 957 | 1.600 | Mediterranean shipping company |

| Zorović d.o.o | 780 | 1.000 | Hoegh, Stena, Goteborg, OSG Ship Management |

| C.M.A. | 421 | 500 | CMA CGM |

• podaci Ministarstva mora, prometa i infrastrukture