Home / Biznis i politika / Jadranka Kosor

Jadranka Kosor

Odlaskom Ive Sanadera okupirala je prostor. Prerano je reći ima li premijerka Jadranka Kosor dovoljno znanja i političke snage da uvede reda i pokrene stvari nabolje, no volje ima, to je sigurno.

Pola rebalansa proračuna premijerka Jadranka Kosor smislila je dok je prala suđe. Ne libi se da vati izjave koje imaju veze s kuhanjem, pranjem i čišćenjem, ne skriva da je žena. I dok ‘prodaje’ ženske priče, ostavlja dojam da neće odstupiti ni koraka, da ima čvrstoću i odlučnost, da je sprema na suradnju i veliko ‘čišćenje’. Iako do sada nije bila uključena u Liderove liste najmoćnijih političarki, odlaskom Ive Sanadera okupirala je prostor. Svoju medijsku prisutnost nije osigurala samo zato što je žena iako su mnogi mediji analizirali njezine kostime, nakit, cipele. Postigla je to najavom uvođenja reda u javna poduzeća, kriznim porezom, uštetavanjem predsjednika Sabora Luke Bebića, poništavanjem natječaja za zapošljavanje novih državnih službenika.

Nije stala u obranu svojih ministara i direktora javnih poduzeća kad su počele afere s HEP-om, Podravkom i HŽ-om, nego je umjesto toga rekla da će komisije ispitati o čemu je riječ. Iako je prerano reći ima li Jadranka Kosor dovoljno znanja i političke snage da uvede reda i pokrene stvari nabolje, volje ima, to je sigurno. Nakon stotinu dana na premijerskom položaju predsjednik Stjepan Mesić, koji se ne libi iznositi kritike, dao joj je solidnu trojku, a ni njezini najžešći kritičari nemaju toliko aduta u rukavu koliko su imali za vladavine Ive Sanadera.

Istina je da cjelokupne strategije hrvatskoga gospodarstva nema, da se ne slijedi nikakav program, da se zakoni pišu stihijski i, kao što se čini, loše, no premijerka Kosor pokazala se boljom nego što su mnogi procjenjivali. Bivša se braniteljska ministrica sa svojim pravičkim gardom za sada dobro drži. Vruća jesen nije tako vruća kao što se misli, za sada se ne izlazi na ulicu iako se najavljuvalo, a ona pokazuje namjeru da žešće kontrolira čak 23 javna poduzeća s ukupnim prošlogodišnjim prihodima od 298,4 milijarde kuna. Njezin uspjeh ovisit će o tome hoće li imati snage prekinuti začarani krug ‘kruha, igara i vanjskog zaduživanja’ i uspjeti prosvjednike nahrani programima, a ne obećanjima i novim dugom.