Home / Poslovna scena / PLANIRANJE Za borbu s krizom scenariji od izvjesnih do posve neočekivanih

PLANIRANJE Za borbu s krizom scenariji od izvjesnih do posve neočekivanih

Za borbu s krizom scenariji od izvjesnih do posve neočekivanih. Osim stalnog ažuriranja poslovnog plana, mjesečnog, pa i tjednog, treba rigorozno procijeniti i ključne indikatore kao što su novčani tok, dospijeće dugova te izraditi moguće scenarije događanja i kako ih preduhitriti. Ipak, ne smije se zaboraviti ni dugoročnu strategiju.

Neizvjesnost je postala prirodno stanje u poslovnom svijetu. Jesmo li dotaknuli dno krize? Neizvjesno je. Kad će početi oporavak gospodarstva? Neizvjesno je. Je li moguće planirati poslovanje kao dosad? Svim je izvjesno – ne. Dosadašnje uobičajeno godišnje budžetiranje morat će ustupiti mjesto ‘plastelinskog’ proračunu, odnosno fleksibilnom financijskom planu koji odgovara sadašnjim turbulentnim vremenima u kojima se vanjske i interne okolnosti mijenjaju brzinom svjetlosti. Plan za sljedeću poslovnu godinu trebao bi se pretresati bar svaki kvartal. Ako je vaš poslovni plan star šest mjeseci, sada je vjerovatno vrijeme, smatraju poslovni savjetnici, da revidirate prihodovne brojke prema dolje, a troškovne prema gore. Osim kontinuiranog ažuriranja poslovnog plana treba rigorozno procijeniti i ključne indikatore kao što su novčani, dospijeće dugova itd.

  • Ne može se ništa planirati – kaže direktor Hesp Stjepan Hrešč na pitanje kako planira poslovnu 2010. s obzirom na globalnu ekonomsku neizvjesnost. – Umjesto godišnjeg plana imamo tjedne, mjesečne i tromjesečne izvještaje, što znači da svaki dan pripremamo materijale, održavamo sastanke i analiziramo sve pokazatelje. Nema mjesta ležernosti – kaže Hrešč dodajući da razmatraju i različite scenarije, od pozitivnih do crnih.

S obzirom na to da je riječ o izvozno orijentiranoj tvrtki u sastavu švedskog proizvođača madraca Hidling Andersa, neki znakovi oporavka na stranim tržištima počeli su se pojavljivati, pa se nada da više izgleda ima pozitivan scenarij. Slično je i u zagrebačkom Elektrokontaktu, koji 90 posto proizvodnje izvozi, pa za iduću godinu planira rast od tri do četiri posto na zapadnoeuropskom i američkom tržištu, gdje je zaustavljen trend pada gospodarstva, a na domaćem planira se 10-postotni pad.

U svakom slučaju, planovi i strategije više se neće moći temeljiti na očekivanim i mogućim događajima. Dugoročno planiranje, bar onakvo na kakvo je većina navikla u ‘normalnim’, sada bivšim, vremenima, čini se nemogućim. Sve donedavno vrlo uspješne tvrtke danas se suočavaju s problemom likvidnosti, padom prodaje, narušavanjem cijelih lanaca opskrbe i drugim ekonomskim izazovima. Pitanje koje se nameće samo od sebe jest kako preživjeti ovu oluju. Jan van der Oord, partner u globalnoj konzultantskoj kući za savjetovanje top-menadžmenta A. T. Kearneyju, na Liderovoj konferenciji ‘Dan velikih planova’ predstavit će A. T. Kearneyjev model koji pomaže tvrtkama da odgovore na navedene izazove. Na predavanju će se pokazati kako tvrtke mogu braniti pozitivno poslovanje u teškim uvjetima gospodarske krize. Model se temelji na balansiranom pristupu koji obuhvaća izradu kriznih scenarija, brzo osiguranje likvidnosti i novčanog toka, izradu programa povećanja operativne učinkovitosti (program ‘corporate fitness’), osiguranje jasne komunikacije s ključnim vjerovnicima te prepoznavanje novih poslovnih prilika za budućnost.

  • Primjenjujemo sve vrste detaljnog ‘risk’ menadžmenta, posebno u odjelu Prodaje, gdje postotak mogućnosti dobivanja projekata izražavamo izrazito konzervativnim pristupom. Podrobno analiziramo stanje na tržištu, konkurente i svoju poziciju, opću ekonomsku situaciju i sl. te planiramo dvostruko dulji rok za realizaciju ugovora nego prije – kaže Zvonko Biljecki, vlasnik Geofota.

Oni koji sastavljaju poslovne planove za sljedeću godinu korisne informacije moći će pronaći na konferenciji ‘Dan velikih planova’ koja će se u organizaciji Lidera i HUP-a održati 26. listopada u zagrebačkom Sheratonu. Osnovni je cilj dati poduzetnicima, menadžerima i svima koji rade poslovne planove za 2010. praktične inpute za prihvaćanje optimalnih projekcija u turbulentnim vremenima.

Sudionici, među kojima su Željko Rohatinski, Vladimir Gligorov, Ljerka Puljić, Zdenko Adrović, Jan van der Oord, Boris Teški i Dragan Munjiza, dat će niz procjena o tome kakva će biti sljedeća poslovna godina. Na osnovi svih procjena i prognoza poduzetnici i menadžeri moći će odabrati kombinaciju signala koji im se čine najvažnijima.

Većina vodećih konzultanata i menadžera slaže se da nesigurna vremena idu na ruku ‘planiranju scenarija’. Taj se pristup sastoji od razmatranja velikog broja potencijalnih scenarija, od sigurnih do potpuno neočekivanih. Cilj je promišljati koje bi efekte na poslovanje kompanije imao svaki scenarij i pronalaziti najboljega kompanijskog odgovora i strategije. Primjerice, što bi se dogodilo da prodaja u 2010. padne 20 posto, a cijena nafte naraste isto toliko?

Planiranje scenarija, smatraju, može biti faktor razdvajanja između tvrtki koje preživljavaju i onih koje napreduju. I u konzultantskoj kući Roland Bergeru savjetuju upotrebu novih strateških alata kao što je analiza scenarija (scenario-based technology). Dosad se ta metoda smatra vrlo komplesnom, pa je njezin utjecaj na razvoj strategija bio vrlo ograničen. Roland Bergerovi partneri Martin Streichfuss i Joerg Staeglich promijenili su to uvevši novi pristup koji združuje različite izvore podataka i brzo kreira različite pragmatične buduće scenarije.

Naime, poslovni plan uključuje učinke svih prethodnih koraka i sadrži prikladne scenarije. Svi koraci, skicirani prema točkama, moraju se realistično kvantificirati. Na toj osnovi može pregovarati s bankama, priopćiti im svoje namjere i nadzirati uspjeh. Hrvatske tvrtke nisu dobre u predviđanju likvidnosti, smatraju u Roland Bergeru. Kao rezultat toga njihovo šire financijsko planiranje također je ispodprosječno. Osobito u turbulentnim vremenima ključno je učinkovito uvesti tu funkciju i svaki mjesec ažurirati planiranje likvidnosti (u slučajevima kad tvrtka ima ozbiljnih teškoća zbog krize moglo bi biti potrebno tjedno ažuriranje).

Važno je planirati gotovinske prihode i rashode u skladu s njihovim planiranim okvirima. Još je jedno ključno pitanje – aktivnije upravljanje dospjelim potraživanjima (ili onima koja će uskoro dospjeti). Ocjenjivanje mogućnosti odbijanja određenih plaćanja duga jednako je važno, zaključuju u Roland Bergeru. Za sve to treba i spremnosti i hrabrosti. Možda je još važnije – početi na vrijeme. Treba pametno balansirati kratkoročno i dugoročno. Iako se sada sve karte obično bacaju na kratkoročnu stabilnost, ni pošto se ne smije zaboraviti dugoročna strategija i perspektiva, jer što kad kriza prođe? No, kao što kaže legendarni Peter Drucker – ‘najveća opasnost u turbulentnim vremenima nije sama turbulencija, nego djelovanje prema jučerašnjoj logici’.