Poseban prilog

Iako bi se prema poduzetničkoj klimi moglo zaključiti da su svi projekti zamrznuti i da čekaju neka bolja vremena, ipak nisu sve investicije zaustavljene. Trgovci robom široke potrošnje, koji zasad osjećaju tek mali pad prometa u odnosu na druge segmente trgovine, tako su, primjerice, otvarali nove centre kao da recesija nije uzela maha u Hrvatskoj. Tvrtka dm je u otvaranje 13 novih i obnavljanje sedam postojećih prodavaonica te za druge investicije uložila oko 50 milijuna kuna, jednako kao i KTC; Tommy je izdvojio oko 100 milijuna, Billa 150, Plodine nevjerojatnih 292 milijuna kuna, Lidl ove godine otvara 10 trgovina, a Spar je čak povećao tempo gradnje.

Nešto drugačija situacija je sa šoping-centrima. Iako se čini da i oni niču kao gljive poslije kiše, osobito u Zagrebu, u tom dijelu ipak je više odgođenih projekata nego realiziranih. U načelu, ove su godine završeni ili se završavaju projekti koji su znatno prije recesije osigurali financiranje i počeli s gradnjom, pa su tako otvoreni novi dio City Centra One, Garden Mall u Dubravi, Supernova u Varaždinu, a do kraja godine kupcima će otvoriti vrata i West Gate i Cascade. S druge strane, centar Leclerc, TriGranitov Arena Centar, Supernova u Buzinu, Zig-Zag, Metropolis, Eye Mexx u Osijeku i brojni drugi projekti trenutačno su na čekanju ili je njihova gradnja prolongirana. U segmentu poslovnih građevina situacija je još gora. Niz nebodera, sve jedan veći od drugoga, još nisu dobili ni prizemlje, a kamoli katove i najvjerojatnije prije 2011. godine situacija neće biti ništa drugačija. Veliki projekt Zagreb Montaže i Dalekovoda Sky Office, vrijedan 76 milijuna eura, zaustavljen je zbog spora oko vlasništva nad zemljištem, a u međuvremenu je i potrošen kredit dobiven za gradnju.

Od poslovne zgrade na Laništu, vrijedne 75 milijuna kuna, odustao je i HGSpot, zbog nemogućnosti dokapitalizacije koju su planirali: – Nismo počeli gradnju, ali imamo lokacijsku dozvolu, pa bismo rado prodali zemlju zajedno s dozvolom – rekla je Alma Curl, jedna od rijetkih direktora koja je priznala da u sljedećoj godini ne planira nove investicije. Većina drugih, naime, odgovorila je da nisu odustali od investicija – eventualno su one malo usporene. Dario Mamić, član Uprave Tommyja, tako je rekao da su obavili sve planirane investicije u osnovnu djelatnost, a da su odgodili samo neke manje investicije u druge djelatnosti izvan osnovne. Slično je odgovorio i Rajko Magdalenc, predsjednik Uprave Lesnine Hrvatska, rekavši da nisu odustali od daljnjeg razvoja, već su samo malo usporili tempo gradnje.

S druge strane, u varaždinskoj Vindiji kao antirecesijski plan odabrali su upravo pojačane investicije, pa su u prvih sedam mjeseci investirali čak 142 milijuna kuna. U ovoj godini tako su otvorene čak tri nove tvornice – Vivis, za proizvodnju mlijeka i bezalkoholnih napitaka, Kokina, tvornica za proizvodnju gotovih proizvoda te prva tvornica u Srbiji, pogon za proizvodnju peradarskog mesa i prerađevina u vojvodanskom Plandištu. Zbog potražnje za brzim internetom u mobilnoj telefoniji te rasta IPTV usluga, veliki investicijski ciklus, ponajprije potaknut ulaganjima u optičku infrastrukturu, u ovoj je godini pokrenuo HT. Paralelno se ulagalo u podatkovne usluge u pokretnoj telefoniji pa su se kapitalne investicije u prvih šest mjeseci ove godine povećale 28,3 posto, na 611 milijuna kuna. Doduše, iz HT-a ponovno poručuju da će zbog povećanih trošarina u mobilnoj telefoniji ‘razmotriti odgovarajuću razinu ulaganja u budućnosti’. I u Vipnetu, koji je u prvoj polovini ove godine uložio približno koliko i u godini prije, odnosno 33,5 milijuna eura, navode da će radi novih nameta morati revidirati investicijsku politiku.

Sudeći prema odgovorima koje smo dobili, građevinska je industrija najpogodnija ekonomskom krizom: – Nakon prvih nagovještaja krize, uveli smo ozbiljne mjere štednje na svim razinama, a jedna od njih je i odgađanje ili obustava svih projekata i investicija koje nisu apsolutno nužne, a tako će vjerojatno biti i iduće godine – odgovorili su iz Holcima.

Ingra je također zamrznula neke projekte, primjerice, Posedarje rivijeru, dok je za projekt Biodizel investicijski ciklus je produljen. – Takva odluka odraz je prije svega ukupnog stanja u gospodarstvu i dostupnih financijskih aranžmana – kazao je Danko Deban, glasnogovornik Ingre. Unatoč odustajanju od nekih projekata, građevinska industrija u ovoj godini ipak prilično dobro stoji, jer su se završavali brojni započeti projekti. No, za sljedeću godinu teško će se to moći reći, osobito odustane li država, odnosno Hrvatske autoceste, od investicija vrijednih sedam milijardi kuna, kao što se najavljuje. Velik broj investicija u turizmu završen je ove godine, no riječ je o projektima koji su započeti mnogo prije. Dogodine gotovo neće biti krupnije investicije, ni greenfield ni brownfield. Jedna od rijetkih najava je Radisson SAS u Splitu, dok najveći projekt Brijuni Rivijere i dalje stoji na mjestu. Dvije tvrtke, nositelji najavljenih investicija, čak su završile u stečaju – tvornica škroba GP&Partners i proizvođač parketa Mijo Veeners. Na kraju ovogodišnje investicijske priče, sažetak bi glasio: sektori imuni na krizu nastavili su planiranim tempom, dok su se oni pogođeni više ili manje ‘smrznuli’. S obzirom na ozbiljnije smanjenje državnih investicija i činjenicu da tvrtke sada imaju više vremena za ozbiljnije planiranje i redukciju svega što nije nužno, sljedeća bi godina mogla biti jako mršava.