Home / Tvrtke i tržišta / Množe se uprizorenja

Množe se uprizorenja

Više od 100 sudionika prikazalo je ove godine posjetiteljima u Donjoj Stubici seljačku bunu koja se odigrala 1573. godine, čime se obilježila 436. obljetnica bune i 800 godina od prvoga povijesnog spomena Stubice. U toj dramatičnoj završnici stubičke bitke uprizoren je sraz vojske plemića Franje Tahija i seljaka predvođenih Matijom Gupcem točno na dan (15. veljače) kad je prije 436 godina na Trgu sv. Marka u Zagrebu pogubljen Gubec.

Da su aktivni u Muzejima Hrvatskog zagorja potvrđuju i rujanskom manifestacijom ‘Srednjovjekovni tabor pod Taborom’, gdje Taborgrad vraćaju u vrijeme kasnoga srednjeg vijeka, kada su dvorcem gospodarili grofovi Rattkay. Ondje posjetitelji mogu vidjeti kakvi su bili običaji i vještine renesanse i srednjeg vijeka uprizorjujući glazbene točke, zongliranje, gatanje, vojne vještine (gađanje lukom i strijelom, samostrelom, topom, katapultom, zatim borbe mačevima i bakljama na tlu, bacanje buzovana…). Osim toga tu je i srednjovjekovni pučki lutkarski teatar i predstave sa srednjovjekovnom tematikom, dok obrtnici prezentiraju stare obrte i proizvode.

Takve inicijative potaknule su i druga mjesta pa je, primjerice, Samobor uprizorio bitku održanu 1441. godine. Usljedile su borbe za nasljedstvo diljem Hrvatske i Ugarske u kojima su sudjelovali moćni grofovi Celjski s vojskom vođom Ivanom Vítovcem, uz kraljicu udovicu Elizabetu, a vojsku poljskoga kralja Vladislava Jagelovića vodio je Stjepan Banić Lendavski. Na Pepelnicu, 1. ožujka, nakon žestoke borbe, pobijedili su pristalice Elizabete, zaroblivši vojsku Banića i domogavši se znatnog plijena.

  • Prije četiri godine poklopile su se bitka i Pepelnica, baš kao i u vrijeme bitke, pa smo zaključili da bismo to mogli obilježiti na taj način. Sudjeluje do 60-ak vitezova te više od sto-tinu ostalih sudionika – kaže ravnatelj Samoborskog muzeja Miroslav Milanić.

Zdravka Škugor, direktorica Turističke zajednice Samobora, kaže da je ta manifestacija izuzetno dobro posjećena.

  • Posljednja je organizirana netom poslije Fašnika i malo smo se pribojavali da će se to odraziti na posjet. Međutim, bilo je jako mnogo posjetitelja, njih 20 do 30 tisuća – kaže Škugor.

Manifestaciju organizira Samoborski muzej u suradnji s TZ-om Samobor, Zelinskim vitezovima i Redom srebrnog zmaja, a posjetitelji mogu vidjeti što se dešava u više kom vojnom taboru s konjancima, zatim mačevaoce, streličare, kuburaše, bojne sprave, katapulte, kolski tabor, fortifikacije… Osim toga organiziran je srednjovjekovni sajam s klobučarima, košaračima, alkemičarima, slikarima, pjesničima, travarima i srednjovjekovnom kašom.

Dobar primjer su i splitski Dani Dioklecijana, koji traju 14 dana (druga polovina kolovoza). Unutar zidina, primjerice, dva momka (splitski studenti) stoje pred vratima odjeveni u rimsku odoru i slikaju se s turistima.

  • Tu se prikazuje i cijela ceremonija smjene straže kada Dioklecijan dolazi sa suprugom i zamjenjuje stražare. Pritom se obraća turistima na latinskom izražavajući, dobrodošlicu u njegovu palaču – priča nam Vjeran Mlačić iz Turističkog informacijskog centra u Splitu.

Turistička zajednica Splita za tu je ulogu tijekom tih dana angažirala i kazališne glumce, a znatiželjni turisti sa zanimanjem su pratili takve ceremonije. Osim toga, Dani su vrjeli predstavama i koncertima gdje su turisti mogli vidjeti kako se nekad odvijao život unutar Dioklecijanovih zidina.

To su samo neki primjeri dobre organizacije. U posljednje vrijeme njih je zaista sve više i oni uz razvoj turizma imaju i socijalno-odgojnu dimenziju. U tom smislu prostora dakako ima još, jer nam je povijest prebogata. Primjerice, sustav partizanskih zemunica-bolnica na Petrovoj Gori kod Vojnića mogao bi možda jednog dana biti prilika za uprizorenje junakog otpora boraca NOB-a, pogotovo što bi na takvoj manifestaciji mogli sudjelovati i ljudi iz susjedne Bosanske krajine, baš onako kao što su se nekad zajedno borili njihovi djedovi. Goli otok je, pak, sušta suprotnost; možda bi ga trebalo preuređiti da poput Jasenovca bude opomenom i potvrdom o različitim režimima koji su prohijali našim prostorom. To su samo neke ideje, možda nekima i ne previše zanimljive, ali svakako nije sporno kako imamo dovoljno povijesnoga bogatstva da putimo mašti na volju…