Svjetska je kriza svakoj pametnoj vladi poslužila za zaokret. Europska se unija okreće industriji zaštite okoliša, novim, ‘zelenim’ tehnologijama, obnovljivim izvorima i porastu učinkovitosti energije. Gotovo savršene uvjete za uzlet udjela obnovljivih izvora energije ima i Hrvatska. Možda i više nego EU. Ali nema pametnu vladu koja bi joj pokazala smjer. Doduše, izradila je energetsku strategiju. U njoj piše da nam je cilj (koji nam je sugerirala EU) do 2020. godine povećati udjel obnovljivih izvora na 20 posto. To znači da bismo u manje od 11 godina udjel trebali gotovo udeseterostručiti.
Naime, udjel je energije vjetra, sunca, geotermalne energije, bioplina, biogoriva i ostale biomase, prema podacima energetskog instituta Hrvoje Požar za 2008., samo 2,3 posto. Udjel postaje nešto bolji tek ako se u nju ubaci ogrjevno drvo i male HE. Ukupno je to onda 10,7 posto. No strategija u praksi još ne živi. Tvrtke koje žele opstati na ‘zelenome’ svjetskom tržištu prepuštene su same sebi. Jesu li i koliko uopće naše kompanije spremne za novi, ‘zeleni’ industrijski poredak?
Pri donošenju poslovnih odluka u Holcimu se, kažu, rukovode postavkama održivog razvoja. To znači da pronalaze nove načine kako udovoljiti zahtjevima tržišta i potražnje, a jedan je od tih načina i uporaba zamjenskih umjesto klasičnih fosilnih goriva.
