It direktor

Balanširanje između novih projekata i kontrole troškova dihotomija je mog života, rekao je direktor jednoga američkoga maloprodajnog lanca u prvoj globalnoj studiji kojom je IBM obuhvatio više od 2.500 direktora informatike diljem svijeta. Intervjuima u živo pokušalo se doznati što su glavni ciljevi direktora informatike, s kojim se izazovima susreću, kako ih se doživljava u kompanijama u kojima rade, što oni smatraju najvažnijim u postizanju konkurentnosti itd.

Kako je rekao Kerrie Holley, glavni tehnički direktor u IBM-ovom SOA Centru za izvršnost, direktori informatike žive u paradoksu. U isto se vrijeme očekuje da budu vizionari i pragmatičari, nemilosrdni rezači troškova i kreatori nove vrijednosti. Da je uloga direktora informatike pretrala biti samo operativna briga o tome da IT sustav funkcionira, potvrđuje podatak iz studije da 55 posto vremena koriste na aktivnosti vezane uz inovacije, što uključuje implementaciju novih tehnologija i razna druga netehnološka pitanja. S obzirom da je IT ušao u sve pore biznisa, odgovornosti i zaduženja IT direktora mijenjaju se tako da se oni sve više uključuju u kreiranje poslovnih i razvojnih planova i strategija.

Među IT direktorima iz 78 zemalja i 19 industrija koji su sudjelovali u IBMovoj studiji bilo je i predstavnika desetak hrvatskih malih, srednjih i velikih tvrtki iz financijskog sektora, telekomunikacija, državne uprave, maloprodaje itd. Od njih smo pokušali doznati bave li se domaći šefovi informatike više rješavanjem poslovnih problema i strateškim pitanjima ili operativnim poslovanjem.

• Nakon više od dvije godine na ovoj funkciji mogu ustvrditi da se ipak više bavim strateškim pitanjima i inovacijama nego operativnim poslovanjem. U telekomunikacijskom poslovanju najveći dio IT resursa i investicija odlazi upravo u modernizaciju sustava, implementaciju novih proizvoda ili procesa – kaže Sven Marušić, operativni direktor Sektor za informacijske i poslovne sustave T-HT-a.

Goran Pavlić, direktor informatike Zagrebačke banke, koji je i sudjelovao u IBM-ovoj studiji, kaže da se podjednako bavi strateškim i operativnim pitanjima.

• Dobro uređen informacijski sustav daje više mogućnosti većem posvećivanju strateškim i inovativnim aktivnostima, manje operativnim – kaže Pavlić. Najviše vremena provodim, dodaje, baveći se aktivnostima vezanim uz uvođenje novih rješenja s ciljem podizanja konkurentnosti na tržištu, dakle, uvođenjem inovacija. U Konzumu je informatika prije svega u službi pružanja podrške operativnom poslovanju, budući da je trgovina iznimno operativan i dinamičan sektor.

• Naš IT tim ima više od 100 djelatnika u sedam prodajnih regija, što samo po sebi predstavlja kompleksan upravljački sustav. Uza sve operativne zadatke uvijek se trudim znatan dio vremena odvojiti za aktivni i intenzivan rad na inovacijama.

Zanimljivost koja je najviše iznenadila IBM-ove istraživače, kaže Kerrie Holley, jest to da studija nije pokazala razlike među razvijenim i nerazvijenim regijama i zemljama. Razlike u ulozi IT direktora očito ovise o kompanijama i tome koliko je razvijena svijest o važnosti i mogućnostima koje nudi IT. Tako i domaći IT direktori u vodećim tvrtkama smatraju da su informacijski sustavi u Hrvatskoj na istoj razini kao u identičnim tvrtkama u razvijenijim zemljama.

• Najveća razlika je u industriji, odnosno veličini poduzeća. Što je priroda posla bliža poslovanju u realnom vremenu, kao što je to u telekomunikacijama, važnost IT tehnologija je veća – kaže Marušić. Slično je i u financijskom sektoru, koji je u Hrvatskoj dosta bližu razini razvijenih zemalja i tu je, kaže Pavlić, teško napraviti neki veći iskorak bez vlastitih inovativnih poteza.

Utjecaj recesije vidljiv je, naravno, i u dnevnim aktivnostima IT direktora.

• U ovom trenutku više se bavim operativnim poslovanjem odnosno upravljanjem troškovima s ciljem njihova daljnjeg smanjenja. Inovacije i rast poslovanja postižemo stalom i sustavnom poslovnom komunikacijom – kaže Goran Pavlić, direktor Inina Sektora informatičkih servisa. Iako najčešće nisu u upravama tvrtki, domaći IT direktori potvrđuju da imaju dobru komunikaciju s najvišim menadžmentom.

• Efikasnost kompanije ovisi o stupnju automatizacije poslovnog procesa koji se ostvaruje isključivo kroz IT aplikacije – kaže Marušić, koji je direktno odgovoran članu Uprave za tehnologiju. Istraživanje je pokazalo kako direktori informatike u ostvarivanju konkurentske prednosti i poboljšavanju procesa donošenja poslovnih odluka najveću prednost pridaju primjeni analize podataka. Naime, 83 posto direktora informatike koji su sudjelovali u istraživanju ističe poslovnu inteligenciju (Business Intelligence) i analitiku kao načine kojima će povećati konkurentnost svojih organizacija.

Uz veću usredotočenost na analizu podataka, istraživanje je pokazalo i da direktore informatike posebno brine pouzdanost prikupljenih informacija i njihova zaštita. Zbog toga čak 71 posto njih planira nabaviti alate za usklađivanje i upravljanje rizicima. U Zagrebačkoj banci i In poslovna inteligencija je tako u vrhu prioriteta. I u HT-u poslovanje, kaže Marušić, izravno ovisi o poslovnoj inteligenciji, odnosno, efikasnosti tržišnog nastupa.

S druge strane, SOA tehnologije i web servisi omogućuju agilniju aplikativnu infrastrukturu, koja je nužan preduvjet za brze i relativno jeftine promjene na postojećim IT platformama.

Recesija, koja je srezala većinu investicija u gospodarstvu, zasad, barem u velikim sustavima gdje je IT važan, nema velikog utjecaja i neki, poput telekoma, još uvijek imaju privilegiju ulaganja u modernizaciju. Tako u VIPnetu kažu da je njihova osnovna djelatnost oslonjena na inovacije i tehnologiju, pa IT stručnjaci nikad nisu bili promatrani kao podrška već su važan sudionik u izradi strategija, kreiranju poslovnih planova i razvijanju novih proizvoda i usluga.

• Ni u recesiji IT ne koristimo kao ‘rezač troškova’, već njim nastojimo unaprijediti poslovne procese i tako ostvariti znatne uštede. Ipak, recesija globalno jača ulogu IT direktora kao ‘rezača troškova’ – kaže Pavlić.