Štedni su proizvodi pun pogodak

Sve države i tvrtke usmjerene proizvodnji energije iz obnovljivih izvora, energetskoj učinkovitosti, reciklažnoj i zelenoj tehnologiji na globalnom se tržištu profiliraju kao tehnološki vođe, tvrdi Vladimir Preveden, šef zagrebačkog ureda Rolanda Bergera. Za Hrvatsku bi takva orijentacija bila višestruko korisna. Naime, kad se prema dostupnim podacima zbroje udjeli hidroenergije i obnovljivih izvora, Hrvatska iz ‘zeleñih’ izvora dobiva oko 36 posto energije, što je, kaže, odličan start u njezinu pozicioniranju na tom dijelu tržišta.

• Najveća je prednost te energije njezina decentraliziranost, dakle, mnogo malih zasebnih jedinica stvara potrebnu toplinu i električnu energiju ostavljajući pritom puni lanac vrijednosti državi – tumači Preveden.

Tržište zaštite čovjekova okoliša, u koje se mora uključiti i Hrvatska, čini: stvaranje energije iz obnovljivih izvora (biomasa, sunce, vjetar), učinkovitost energije, održiva mobilnost, učinkovitost sirovina i materijala, održivo upravljanje vodama i recikliranje (smanjivanje i ponovna uporaba smeća). Sve bi to, tvrdi, trebalo biti broj jedan u industriji, zato što je ujedno i broj jedan globalno tržište u budućnosti.

• Iako moramo restrukturirati sve državne tvrtke, dakle, i HEP, HŽ, cijelu poljoprivredu… Te tvrtke nisu pripremljene za liberalizaciju i internacionalizaciju poslovanja. Problemi za njih tek dolaze. Treba napraviti dugoročan plan, s analizom resursa, mogućnosti razvoja, komparativnih prednosti, kao i to u kojim smo to industrijama ili uslužnim granama konkurentni. Upravo je restrukturiranje prilika za tehnološku obnovu u smislu preorijentiranja na zelene tehnologije i energetsku učinkovitost. Pritom se realni plan restrukturiranja ne odnosi samo na državne nego i na veće privatne tvrtke. Male će taj proces i onako teško pratiti. Sada se prije svega mora provjeriti koliko je ljudi, koji sada rade na starim tehnologijama, višak. Nakon toga treba izdvojiti, spojiti, prodati sve što nije glavni fokus djelatnosti tvrtke. U protivnome nećemo moći uhvatiti korak s tehnološkim napretkom i usvajanjem novih tehnologija – poručuje Preveden.

No sve to, kaže, nećemo moći niti sa sadašnjim poreznim opterećenjem. Za uvođenje zelenih tehnologija u hrvatske tvrtke nije dovoljno samo smanjiti poreze nego i uvesti poticaje i njima se onda fokusirati na odabrane zelene industrije.

• Dio je naše poslovne strategije proizvoditi cement uz manju uporabu prirodnih resursa i smanjenu proizvodnju otpada i zagađenja po toni proizvoda. Tu je uključeno i gospodarenje otpadnim vodama. U proizvodnji betona gotovo se u potpunosti reciklira otpadna voda kao i beton koji se vrati u tvornicu – tvrde u Holcimu navodeći još nekoliko primjera inovativnih aktivnosti. Primjerice, u procesu proizvodnje koriste kompozitne cemente s manjim udjelom klinkera, iskorištavaju mineralne sirovine uz istodobnu revitalizaciju kamoloma, toplinu nastalu u procesu pećenja klinkera koriste za predgrijavanje sirovine kako bi se smanjila energetska potreba, a ugradili su i gornjnik s kontroliranim izgaranjem organskih komponenti uz istodobno ugradnju sustava za smanjene emisije dušikovih oksida u zrak.

Ulaganje u vrhunsku tehnologiju danas znači manje troškove sutra – uvjereni su u Holcimu.

Još jedan proizvođač cementa Našicement još od 2007. godine koristi otpadne gume i ulja kao alternativni izvor energije za proces pećenja klinkera. Pokrenuli su investiciju uvođenja još jednog alternativnog goriva, onog iz otpada.

• Dosad smo utrošili oko 13 milijuna kuna, a morat će se još uložiti 37 milijuna. U planu su i dvije investicije u alternativne izvore energije. Za ulaganje u postrojenje na bioplin u Ferišćancima, vrijedno 25 milijuna kuna, očekivani je rok povrata sedam godina dok je za ulaganje u projekt gradnje kogeneracijskog postrojenja na drvnu biomasu u Biločalnik Drvu vrijedan 44 milijuna kuna, povrat ulaganja devet godina – zaključuju.

Ulaganje u zelene tehnologije sastavni je dio i Ericssonove strateške orijentacije. Svježi je primjer razvoja upravo takvih tehnologija Blade Cluster, tehnologija generičkih poslužitelja. Riječ je o, kažu, globalnom projektu koji omogućuje dizajn nove generacije poslužitelja u mobilnim mrežama sa smanjenim brojem poslužiteljskih čvorova i centara za upravljanje mrežom.

• Ericsson Nikola Tesla imao je veliku ulogu u svim fazama projekta, čak je 70 posto aplikacijskog dijela projekta razvijeno u Hrvatskoj. Svako naše ulaganje zapravo je ulaganje u tehnologije koje smanjuju utjecaj na okoliš i čovjeka, a povećavaju radnu učinkovitost i učinkovitije iskorištavanje prirodnih resursa – kažu u Ericssonu.

Poslovanje ne moraju prilagođavati novim, ‘zeleñim’ zahtjevima jer su prije desetak godina pogoni za proizvodnju mehaničkih dijelova izdvojeni ili zatvoreni.

• Naši stručnjaci nude konkretna poslovna rješenja koja su dio te zelene budućnosti. Treba spomenuti projekte poput e-zdravstva, inteligentnih prometnih rješenja u gradovima u kojima živi sve više ljudi, cjelovitog radarsko-komunikacijskog sustava kontrole pomorskog prometa. Novih niša, proizvoda i rješenja u tehničkom dijelu ne nedostaje – poručuju u Ericssonu naglašavajući da čišća proizvodnja obuhvaća cijeli dobavljački lanac, ne samo proizvođača proizvoda. Takav pristup, kažu, povećava konkurentnost proizvođača, jer ima manje troškove, a bolji odnos prema okolišu i briga o ljudskom zdravlju povećava mu ugled.

I aktivnosti Vipneta usmjerene su na primjenu ekologije, od izgradnje i unapređenja mreže, proizvoda i usluga do prodajnih centara i poslovnih prostora.

• Pozivamo korisnike na primitak elektroničkih računa, u sve Vip centre uveli smo isključivo vrećice od recikliranog papira. Od uvođenja elektroničkih računa uštedjeli smo 15 tona papira.