Izgubio spor protiv RS-a

Nakon potpisivanja ugovora za implementaciju SAP poslovnog rješenja, Elektroprivreda BiH službeno je objavila početak realizacije FMIS projekta. Amer Jerlagić, generalni direktor Elektroprivrede BiH, koja je i sponzor FMIS projekta, naglasio je podršku menadžmenta realizaciji projekta i podsjetio na procese prestrukturiranja u JP EPBiH koji su u tijeku. Istaknuo je važnost procesa kontrolinga u budućem koncernu i segment izveštavanja za različite razine upravljanja.

Vlada Republike Srpske usvojila je Izvješće o arbitražnom predmetu koji je protiv RS pokrenuo Raiffeisen Investment Fond na sudu u Zürichu, a koji je RS-a u cijelosti dobio. RIF-ov odštetni zahtjev iznosio je ukupno 3,7 milijuna KM s uračunanim troškovima sudnja i kamatama, a pokrenut je jer su smatrali da nisu dobili zasluženu proviziju pri prodaji Telekoma Srpske, čiji je 65 posto kapitala prodano Telekomu Srbija za ukupno 646 milijuna eura.

BH Gas Sarajevo tvrdi da je plinovod Sava, čiju gradnju zagovara poduzeće Slavija Internacional iz Laktasa, najneisplativiji projekt u BiH, jer prolazi dijelom zemlje koji uopće nema razvijenu industriju, dok je gustoća naseljenosti na njegovoj trasi takva da ne može osigurati dovoljnu potrošnju u rezidencijalnom sektoru. Sarajevska kompanija se zalaže za gradnju plinovoda Bosanski Brod – Zenica navodeći da on prolazi gusto naseljenim dijelom BiH u kojem industrija osigura isplativost projekta. Tvrđava Slavija Internacional prezentira određene podatke za projekt Sava koji apsolutno nemaju dodirnih točaka s postojećim niti realnim mogućnostima. BH Gas je spreman na javno suočavanje tehničkih i ekonomskih podataka i parametara s tvrtkom Slavija Internacional u vezi s ta dva projekta kako bi javnost bila što bolje informirana o kompletnoj situaciji, odnosno da bi procijenila koji je projekt potrebniji BiH.

Prema podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBH), na kraju rujna 2009. godine ukupni depoziti domaćih institucionalnih sektora kod banaka iznosili su 11,97 milijardi konvertibilnih maraka. Od toga, depoziti stanovništva Bosne i Hercegovine iznose 5,41 milijardu KM ili 45,23 posto ukupnih depozita i manji su za oko 402 milijuna KM u odnosu na isti mjesec prošle godine. Međutim, u odnosu na kraj 2008. godine, navodi se u izvještaju Centralne banke, depoziti stanovništva su veći za oko 209 milijuna KM. To potvrđuje da je u tijeku povratak depozita u banke, posebno oročenih i štednih depozita. Od ukupnih depozita stanovništva, depoziti po viđenju čine 2,04 milijarde KM ili 37,7 posto, dok oročeni i štedni depoziti iznose 3,37 milijardi KM ili 62,3 posto. U pogledu valutne strukture, navodi se u izvještaju CBBH, oko 1,7 milijardi KM ili 31,4 posto su depoziti u domaćoj valuti, a 3,71 milijarda KM ili 68,6 posto depoziti u stranoj valuti. Guverner Centralne banke Bosne i Hercegovine Kemal Kozarić smatra da su građani, usprkos nepovoljnoj atmosferi, i ove godine pokazali svoje povjerenje u komercijalne banke i bankarski sektor u cijelini. – Nakon što je prošlo razdoblje ubrzanog povlačenja depozita, sada smo svjedoci trenda povratka depozita u komercijalne banke. Povjerenje između klijenata i komercijalnih banaka treba biti obostrano pa bi i komercijalne banke u to ime trebale pojačati aktivnosti kreditiranja privrede i građana – izjavio je Kemal Kozarić, guverner Centralne banke Bosne i Hercegovine, u povodu 31. listopada, Svjetskog dana štednje.

Poljska kompanija Organika kupila je na licitaciji za prodaju imovine gradiške tvornice namještaja Inga pogon spužvara za 1,5 milijuna KM. Organika je u nadmetanju za spužvaru ponudila u startu oko 112.000 KM više u odnosu na najnižu početnu cijenu. Na njihovu ponudu ostali prijavljeni ponuđači Hypo Alpe-Adria banka i Kristal konsaltni iz Banjaluke odgovorili su odustajanjem. Time je Organika na drugoj licitaciji postala vlasnik dijela Inge koji je zakupljivala posljednjih šest godina.

Dioničko društvo Hidroelektrane na Vrbasu Mrkonjić Grad u prvih devet mjeseci 2009. godine poslovalo je s dva milijuna KM neto dobiti. U odnosu na isto razdoblje prošle godine, dobit kompanije se smanjila 44 posto. Ukupni prihodi Hidroelektrana na Vrbasu u devet mjeseci ove godine iznosili su 12 milijuna KM, a rashodi deset milijuna KM.

Gradonačelnik Brčko Distrikta Dragan Pajić izjavio je da će tvornica vode u Plazuljama, čija će gradnja stajati oko 20 milijuna KM, biti puštena u probni rad u veljači iduće godine. Pajić je, tijekom posjete lokaciji na kojoj će biti sagrađen ovaj objekt, kazao da je zadovoljan dinamikom izvođenja radova, ističući da takav objekt nema nijedan grad u BiH te da će njime biti riješeno pitanje opskrbe pitkom vodom u Brčkom.

Vlada Zeničko-dobojskog kantona je za refundaciju administrativnih troškova pri gradnji proizvodnog objekta kompaniji Porobić iz Zavidovića dodijelila 12.000 KM, zeničkom poduzeću Faro 32.000, a tvrtki Koka promex iz Visokog 24.000 KM. Omega commercu dodijeljeno je 8.000 KM za troškove uvođenja i certifikacije HACCP standarda te za regresiranje kamata na investicijski kredit 2.986 maraka. Nekoliko tvrtki ispunilo je uvjete za uvođenje ISO 9001:2000, pa je tvrtki Braća Karić odobreno 8.000, Albex Groupi 9.000 i tvrtki Ziko 15.000 maraka. Za sve vrste poticaja odobreno je 110.986 KM, a premijer ZDK Miralem Galijašević rekao je da će Vlada, usprkos krizi, nastaviti podržavati aktivnosti privrednika koje su usmjerene na proširenje postojećih proizvodnih programa i pripremu proizvodnje za izvoz.

ArcelorMittal Zenica ne dijeli sudbinu ostalih kompanija iz najveće svjetske grupacije u industriji čelika, koje u trećem ovogodišnjem kvartalu bilježe rast proizvodnje i prodaje, izjavio je Mukund Kulkarni, generalni direktor zeničke željezare. – Naši rezultati u trećem kvartalu nisu ohrabrujući. Korporacija ArcelorMittal jest napravila znatan pomak, ali se situacija zbog dinamike u građevinskom sektoru i uvjeta koji vladaju na tržištu razlikuje od zemlje do zemlje. Vide se prve naznake oporavka, ali se u ArcelorMittalu Zenica, ipak, nastavlja teška situacija – rekao je Kulkarni. – U četvrtom kvartalu moramo nastaviti s aktivnostima čiji je cilj smanjenje troškova. Morat ćemo donositi teške odluke, ali ćemo nastaviti s proizvodnjom čelika u Zenici – istaknuo je prvi čovjek ArcelorMittala Zenica. Indijac nije želio pojasniti što podrazumijeva pod ‘teškim odlukama’, ali je poznato da vlasnici 92 posto kapitala pokušavaju kod federalne Vlade dobiti odobrenje za smanjenje broja radnika.

Ministar financija RS Aleksandar Džombić rekao je da je Svjetska banka odobrila kreditnu liniju od 28 milijuna dolara za mala i srednja poduzeća u RS-u. Kredit je odobren na 25 godina, uz grace period do deset godina, a namijenjen je proizvodnim i uslužnim poduzećima radi proizvodnje. Džombić je naveo da će kreditna linija biti odobrena posredstvom Investiciono-ravnoj banke RS-a, ističući da su ulazni uvjeti vrlo povoljni, dok će izlazna kamatna stopa, koja će se plasirati preko komercijalnog bankarstva, biti u rangu kreditnih linija koje već ima IRB RS. Sredstva bi, najavio je, trebala biti dostupna potkraj prvog kvartala 2009. godine i tada mogu ići u realizaciju kod IRB-a RS.