Baranjska vinarija Slavka Kalazića posebna je po tome što graševina nije najzastupljenija sorta u 16 hektara vinograda između Zmajevca i Batine pokraj Dunava. Najviše je crnog pinota, a slijede chardonnay, sauvignon bijeli, cabernet sauvignon, rajnski rizling, frankovka, pa tek onda graševina. Kalazićev chardonnay berbe 2007. kompleksno je, moćno vino, ali i pitko unatoč iznimno visokih 15,7 posto alkohola. Vino je odraz područja s kojeg potječe. Baranjska kosa ili Banovo brdo, gdje su najbolji baranjski vinograd, pa tako i Kalazićevi, navodno je nastala taloženjem pustinjskog pjeska koji su vjetrovi donosili još prije 10 tisuća godina iz Afrike.
Klima je umjereno kontinentalna, no posljednjih godina temperature su sve više. Ne čudi stoga što i grožđe skupi sve više sladora pa su i vina, kad se rade na suho, dakle kad sav slador profermentira, iznimno alkoholna. Moćna vina su stil i podrumarska filozofija Slavka Kalazića. On macerira bobice, dakle, namaće ih u mošt kako bi poslije vino bilo jačeg tijela i izražajnijeg okusa. Zato mu i bijeli pinot iz berbe 2007. ima 15,7 posto alkohola, sivi pinot 15,6 posto, traminac 15 posto, a rajnski rizling i sauvignon 14,9 posto. Crvena vina, pak, cabernet sauvignon i crni pinot osjetno su lakša i imaju 12,8 posto.
S obzirom na svega 15,7 posto alkohola, Kalazićev chardonnay može se poslužiti i uz crvena mesa. Kad ga kušate shvatit ćete da će dobro pristajati i uz najfinija jela iz mora, plemenitu slatkovodnu ribu, pa i pomno pripremana bijela mesa. Poput aromatičnih salata od piletine.
